Prehrambene preporuke

Kako ne postoji službeni stav struke kojom dijetoterapijom pristupiti tretiranju multiple skleroze, osobno mogu preporučiti da prehranu baziraš na sljedeći način: izbjegavaj hranu koja može imati toksičan efekt (konzervirana riba i suhomesnate namirnice, školjkaši, industrijski procesirana hrana s mnogo aditiva – čitaj deklaracije, te hranu/napitke koja sadrži kofein!) izbjegavaj prehranu koja može uzrokovati prehrambene deficite ili suficite (dakle, prehrana koja se temelji na jednoj / sličnoj vrsti hrane) izbjegavaj namirnice koje su registrirani alergeni (na način da vodiš dnevnik prehrane i pratiš reakcije organizma). smanji unos pečene i pržene hrane i crvenog mesa, obzirom na štetne ostatke i policikličke aromatske spojeve, konzervanse i toksine koje oni sadrže, zajedno s kupovnim, industrijski procesiranim slatkišima. povećaj unos hrane bogatih omega-3 masnim kiselinama (plava svježa riba, lan, bučino ulje, orasi, bademi). povećaj unos hrane bogate antioksidansima (bobičasto voće, brokula, kelj, prokulice, šparoge, šljive, jabuke, zeleni čaj....) piramida mediteranske prehrane može pogodovati dijetoterapiji i doprinijeti boljitku kod pojave svake proupalne bolesti, kao što je multipla skleroza, pa se ovim konceptom prehrane slobodno služi. Nedostatak D vitamina Vrlo bitno nedavno znanstveno otkriće jest da multiplu sklerozu može izazvati i nedostatak vitamina D. Stoga bi se dalo naslutiti kako postoji potreba za povećanom suplementacijom (dopunom prehrani) s vitaminom D3, pri prevenciji (ne i dijetoterapiji, budući da za "liječenje" vitaminom D nema dokaza). Ako se odlučiš za ovu opciju, prije toga bih ti preporučio da odrediš u jednom od medicinsko-biokemijskih laboratorija razine vitamima D (25-hidroksi vitamina D) u serumu. Neki od stručnjaka za vitamin D navode da vrijednosti ovog metabolita vitamina D trebaju biti 40-60 nmol/l, a kod dijetoterapije multiple skleroze čak i do 100 nmol/l, a ukoliko nisu, tada valja početi sa suplementacijom vitaminom D3 (ne vitaminom D2!), od 2000 IU/dan kako bi vrijednosti vitamina D došle na tu razinu. Nenad Bratković, dipl.ing. Magistar nutricionizma Preuzeto sa: https://www.facebook.com/search/top?q=multipla%20skleroza%20crna%20gora

Ako imate primarno progresivnu multiplu sklerozu (PPMS), vjerojatno ste prvi put otišli liječniku jer su vam noge bile slabe ili ste imali problema s hodanjem. To su najčešći simptomi ove vrste MS-a. PPMS se s vremenom pogoršava. Koliko brzo će se to dogoditi ili koliko će onesposobljenosti prouzročiti uvelike varira, pa je teško predvidjeti. Za razliku od nekih drugih vrsta MS-a, nećete imati relapse ili remisije. Hvala nekom "tamo gore" pa su napokon dobili "lijek" samo nažalost ne sve države. Njima držimo fige da svi imamo pravo na liječenje . Liječnicima može biti teško dijagnosticirati PPMS. Ova složena bolest različita je za svakoga tko je ima. Možda ćete imati simptome nekoliko godina, ali nema većih pogoršanja prije nego što liječnici utvrde da vam je sve gore. Ali kod PPMS-a ima malo upale. Oštećenje živaca je glavni problem. Područja ožiljnog tkiva (vaš će ih liječnik nazvati lezijama) formiraju se duž oštećenih živaca u vašem mozgu i leđnoj moždini. Ne mogu slati i primati signale na način na koji bi trebali. To uzrokuje simptome MS-a. SIMPTOMI PPMS Ova bolest uglavnom pogađa živce u leđnoj moždini. Glavni simptomi često uključuju: -problemi s hodanjem -slabe, ukočene noge -problem s ravnotežom Ostali uobičajeni simptomi uključuju: -problemi s govorom ili gutanjem -problemi s vidom -umor i bol -problemi s mjehurom i crijevima. Preuyeto sa> https://www.facebook.com/groups/244748713369942

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Bol

Bol pokriva širok raspon neugodnih fizičkih osjeta u rasponu od neugodnih do bolnih. Bol je prilično česta kod MS-a i može imati iscrpljujući učinak na

Pročitaj više