Oralno zdravlje osoba s multiplom sklerozom

Poteškoće s kontrolom mišića u osoba s multiplom sklerozom mogu znatno otežati provođenje oralne higijene. Smetnje gutanja to mogu dodatno pogoršati. Četkanje zuba s vremenom postaje težak, ako ne i nemoguć zadatak, pa oboljela osoba treba pomoć članova obitelji oko održavanja oralne higijene. Pomoći mogu električne četkice za zube sa širokim hvatalom. Slabija oralna higijena dovodi do pojačanog nakupljanja zubnog plaka te pojave karijesa. Pojačana učestalost karijesa je dodatno potpomognuta smanjenim izlučivanjem sline i suhoćom usta. Kako osobe s multiplom sklerozom ne podnose dugotrajne stomatološke zahvate, sve sumnjive lezije na zubima poželjno je sanirati u inicijalnoj fazi, kada se zahvati mogu provesti razmjerno jednostavno i brzo. Da bi to bilo moguće, oboljela osoba treba redovito posjećivati stomatologa koji će također redovito pregledavati usnu šupljinu. Multipla skleroza može izazvati osjećaj boli u određenom zubu. To dovodi do toga da pacijent traži pomoć stomatologa u liječenju zuba koji može biti klinički zdrav. Taj osjećaj zubobolje u klinički zdravom zubu izazvan je neuralgijom trigeminalnog živca i vjerojatno je najbolniji simptom multiple skleroze. Osjećaj se pojavljuje u donjem dijelu lica, a bol je obično intenzivna i oštra. Srećom, taj je simptom prisutan samo u 4% oboljelih. Lijekovi koje uzima pacijent s multiplom sklerozom mogu imati određene nuspojave koje se mogu manifestirati u usnoj šupljini poput upale usnica (cheilitis), upale zubnog mesa (gingivitis), suhoće usta (kserostomija), gljivične upale sluznice usne šuljine (kandidijaza), poremećen osjećaj okusa, hiperplazija zubnog mesa. Kod dugotrajne terapije imunosupresivima može porasti rizik od pojave limfoma i karcinoma pločastih stanica. Posjet stomatologu specijalistu oralne medicine može pomoći u ublažavanju nekih od tih simptoma. Stomatološko liječenje osoba s multiplom sklerozom Pacijent koji prvi put dolazi nekom stomatologu ili svome stomatologu kod kojeg nije bio duže vrijeme dužan je stomatologa izvijestiti o svom općem zdravstvenom stanju i upozoriti ga na eventualne poteškoće sa zdravljem, kao i na lijekove koje uzima. Stomatološko liječenje osoba s multiplom sklerozom treba planirati u jutarnjim terminima kada su oboljele osobe najodmornije. Osim toga, tretmani trebaju biti kratki i učinkoviti sa što manje stresa. Ako je predviđeno da tretman traje 30-ak minuta, tijekom tog vremena treba načiniti stanku od 5 do 10 minuta kako bi se oboljela osoba imala priliku odmoriti. U pacijenata s multiplom sklerozom ne preporučuje se izrada zubnih proteza jer zbog spazma mišića njihovo nošenje i upotreba mogu biti izrazito teški i neugodni za pacijenta. Ako je potrebno i moguće, preporučuje se izrada fiksnih protetskih nadomjestaka. Stomatolog treba pažljivo planirati opsežnije stomatološke zahvate u pacijenata koji uzimaju interferone, kortikosteroide ili imunosupresive. Naime, interferon i imunosupresivi mogu izazvati anemiju i neutropeniju pa može postojati potreba za preventivnim prepisivanjem antibiotika predstoji li neki oralni kirurški zahvat. Osim toga, lijekovi protiv multiple skleroze mogu izazvati trombocitopeniju, što može povećati rizik od poslijeoperacijskog krvarenja. Kako bi se izbjegle nepredviđene situacije izazvane nuspojavama lijekova, poželjno je prije opsežnijih invazivnih stomatoloških zahvata načiniti kompletnu krvnu sliku. Lijekovi koje stomatolog može prepisati svome pacijentu mogu međudjelovati s lijekovima protiv multiple skleroze. To posebno vrijedi za acetilsalicilnu kiselinu, nesteroidne protuupalne lijekove, paracetamol, analgetike iz skupine narkotika, te eritromicin. Acetilsalicilna kiselina i nesteroidni protuupalni lijekovi u kombinaciji s metotreksatom mogu povećati njegovu citotoksičnost. Pacijentima koji uzimaju kortikosteroide ili imunosupresore ne preporučuje se prepisivanje acetilsalicilne kiseline ili nesteroidnih proutupalnih lijekova jer to može povećati već postojeće poteškoće u probavnom sustavu. Narkotički analgetici u kombinaciji s lijekovima protiv multiple skleroze mogu dovesti do depresije središnjeg živčanog sustava, dok eritromicin usporava njihovo izlučivanje iz tijela i na taj način povećava njihovu toksičnost. Multipla skleroza je najčešća autoimuna bolest živčanog sustava čiji je uzročnik još uvijek nepoznat. I sama bolest, kao i lijekovi koje pacijent uzima utječu na zdravlje usne šupljine. Stomatolog uvijek treba voditi računa o tome da se pacijenti s multiplom sklerozom lako umaraju, pa stomatološke zahvate treba planirati u jutarnjim satima kada su pacijenti najodmorniji i najspremniji za zahvat za koji se preporučuje da bude razmjerno kratak. Preuzeto sa: https://www.facebook.com/groups/276128313060744