Kako sam procijeniti kognitivno funkcioniranje?
Bolesnici koji boluju od multiple skleroze i sumnjaju da imaju poteškoće s kognitivnim funkcioniranjem mogu sami napraviti kratko testiranje propitujući svakodnevno funkcioniranje.
Postoji nekoliko važnih podataka na koje treba obratiti pažnju:
funkcioniranje u svakodnevnom životu
prisutnost depresije ili kroničnog umora
prisutnost poteškoća u planiranju svakodnevnih aktivnosti
izrada podsjetnika
produženje vremena za usvajanje novih informacija
promjena kvalitete izvršavanja zadataka
prisutnost problema s razumijevanjem pročitanog sadržaja ili usmenim/pismenim izražavanjem
slabiji uspjeh na poslu ili u obrazovanju
Ukoliko postoje neki od navedenih problema potrebno je priopćiti ih svom neurologu i po potrebi učiniti specifična testiranja.
KOGNITIVNA NEUROREHABILITACIJA
U postupku kognitivne rehabilitacije pažnja će biti posvećena različitih segmentima:
1. pažnja (vigilitet/tenacitet) i koncentracija (fokusiranost, usmjerenost)
Poremećaji su posebno vezani uz frontalni korteks.
2. memorija (primanje, usvajanje ili odbijanje novog sadržaja)
Kratkotrajna (radna) memorija
Radna memorija uključuje procesiranje informacija iz vanjskog svijeta dobivenih putem 5 osjetila pri čemu se mogu javiti problemi s brzinom zamjećivanja informacije, procesiranja informacije kao i nemogućnost kontrole zanemarivanja nebitnih sadržaja. Poremećaji posebno vezani uz prefrontalni korteks.
Dugotrajna memorija.
Dugotrajna memorija odnosi se na mogućnost sadržaja koji su se dogodili nekada u prošlosti, bez obzira da li je to bilo prije nekoliko minuta ili nekoliko godina. Postoje različiti aspekti dugotrajne memorije: epizodička, semantička, proceduralna, implicitna, prospektivna memorija.
Epizodička memorija (Sjećam se.....) je karakteristična za ljudski rod (ontogenetički se javlja najkasnije), omogućuje stavljanje pojedinih događaja u određeni vremenski i prostorni okvir. Smetnje su povezane s prefrontalnim korteksom i hipokampusom, a manifestiraju se poremećajem procesa kodiranja ili prizivanja pojedinih sadržaja u što je uključen jednim dijelom i dio radne (kratkotrajne) memorije.
Semantička memorija (Znam da....) se odnosi na zapamćivanje činjenica, poznavanje značenja riječi i različitih koncepta. Smatra se da je središte ove memorije u stražnjem neokorteksu.
Proceduralna memorija (Znam kako ću........) odnosi se na neke rutinske radnje poput vožnje bicikla, sviranja klavira, čitanja knjige i sl. Ove vještine se usvajaju rutinskim ponavljanjem radnji koje potom kao takve ostaju zapisane i ponavljaju se automatski kada je to potrebno. Ove funkcije su povezane s brojnim područjima u mozgu, u prvom redu bazalnim ganglijima i malim mozgom.
Implicitna memorija se odnosi na promjene u ponašanju koje su posljedica ranije doživljenih iskustava kojih se pojedinac nužno ne mora svjesno prisjećati. Postoje različiti modaliteti ove memorije, no najpoznatiji su vidni (regije izvan ko¬rpus strijatuma u vidnom korteksu) i semantički (lijevi frontalni i lijevi temporalni korteks).
Prospektivna memorija se odnosi na sadržaje koje moramo zapamtiti u sva¬kodnevnom životu, a potrebno ih je provesti jednom u bližoj ili daljoj budućnosti (sastanci, druženja, odlazak na put i sl). Prospektivan i epizodička memorija nisu međusobno povezane, vezane su uz različite centre u prefrontalnom korteksu.
3. Percepcija Percepcija i kognicija se isprepliću i vrlo teško ih je odvojiti kao procese. Nije nužno da percepcija prethodi kogniciji i obrnuto. S obzirom da se radi o vrlo složenoj funkciji, ona objedinjuje različita područja u mozgu ovisno o vrsti podražaja koji se obrađuje ili traži.
4. Izvršne funkcije uključuju čitav niz različitih procesa: planiranje i stvaranje prioriteta fleksibilnost, anticipacija, apstraktno mišljenje, rješavanje problema, donošenje odluka, radna memorija, kontrola emocija, sekvencioniranje, inhibicija i mnoge druge aktivnosti koje nus rutinske. S obzirom na brojnost i zahtjevnost sadržaja koji se ovdje obrađuju uključeni su i prefrontalni korteks,a li i stražnji dijelovi korteksa.
5. Donošenje odluka također je jedna od viši kognitivnih funkcija koja opada sa starenjem mozga. Uključuje različite centre, no najčešće se povezuje sa epizodičkom memorijom. Također je poznato da se bolesnici koji otežano donose odluke više oslanjaju na staro znanje, a ne donose odluke u skladu s novim infor¬macijama jer ih teško usvajaju.
6. Vizuospacijalne funkcije (vizualne i konstrukcijske sposobnosti) predstavlvjaju mogućnost lokalizacije, procjene udaljenosti i pravca elemenata grafičkog prostora, spacijalne rotacije i transformacije, također je najčešće povezano s poremećajem radne memorije.
7. Verbalno izražavanje (motoričke i senzorne funkcije) se ne umanjuje global¬no, no povezano je s umanjenjem funkcioniranja radne memorije, a izolirani oblici jezičnih poteškoća mogu se javiti ukoliko postoje oštećenja centara za govor, odnosno njihovih konekcija.
8. Motoričke funkcije (kontrola motoričkih funkcija) može se umanjiti u proce¬su starenja mozga kao globalno usporenje ili kao izolirani deficit pojedinog ek¬stremiteta u sklopu definiranog oštećenja moždanog parenhima kao posljedice neurološke bolesti.
Priručnik za bolesnike s multiplom sklerozom, Prof.dr.sc. Vanja Bašić Kes i suradnici
Kognitivni problemi i MS
Savjeti za svakodnevnu upotrebu
Ukoliko primijetite da postoje kognitivni problemi koji utječu na svakodnevno funkcioniranje potrebno je procijeniti samostalno njihovu ozbiljnost, ali se i svakako posavjetovati s liječnikom koji Vas liječi te učiniti i specifične testove kojima će se procijeniti težina kognitivnog funkcioniranja.
Potrebno je svakako procijeniti koliko kognitivne smetnje utječu na poslovni život, odnosno obrazovanje te ih uskladiti sa svoje mogućnosti kako bi se umanjio stres pri izvršavanju svakodnevnih zada¬taka i umanjila mogućnost neuspjeha i posljedičnog razočaranja.
Kako bi se kognitivne smetnje što manje utjecale na svakodnevno funkcioniranje, korisno je primijeniti neke tehnike:
Pojednostaviti svakodnevno funkcioniranje
Postaviti listu prioriteta
Zamoliti prijatelje i članove obitelji za pomoć
Držati važne stvari uvijek na istom mjestu i pri ruci kako bi se umanjilo vrijeme potrošeno na traženje
Organizirati vrijeme i obaveze
Izraditi popis obaveza za taj dan
Zalijepiti papiriće s važnim podsjetnicima na vidljiva mjesta (hladnjak, radni stol, zrcalo)
Koristite mjesečni planer gdje ćete upisivati važne događaje, društvene obaveze, preglede, uzimanje lijekova.
Držite se rutine
Pokušajte spojiti nove aktivnosti koje tek trebate upamtiti s ranijim rutinskim aktivnostima, npr. Uzimajte lijek odmah nakon pranja zubi i sl.
Izbjegavajte nagle promjene temperature ujutro i navečer, posebno ako se bavite aktivnostima na otvorenom
Društveni i obiteljski život
Potrebno je ukućane i prijatelje upoznati sa svojim tegobama. Bez obzira na fizičke smetnje te pojavu emocionalnih i kognitivnih smetnji nikako se ne smijete udaljiti od svojih bližnjih već ih treba zamoliti za pomoć kako bi se iste lakše prebrodile.
Prehrana i hidracija
Potrebna je redovita i izbalansirana prehrana, obroke ne treba preskakati, potreb¬no je unos kalorija i određenih prehrambenih skupina prilagoditi individualnim potrebama organizma. Pozornost je potrebno obratiti i na unos dovoljne količine vode (oko 1,5 L dnevno) što mnogi izbjegavaju zbog tegoba od strane mokraćnog sustava, no baš je to jedan od razloga zbog kojih je hidracija izrazito važna
Tjelesna aktivnost
Umjerena tjelesna aktivnost, u skladu s mogućnostima pojedinca je svakako poželjna u prevenciji razvoja kognitivnih smetnji. Poznato je da tjelesna aktivnost potiče metabolizam cijelog tijela, utječe na jačanje mišića, lučenje ranije spomenutih čimbenika rasta u centralnom živčanom sustavu koji utječu na neuroplastičnost, te tzv. endogenih endorfina, odnosno tvari koje u našem središnjem živčanom sustavu pospješuju osjećaj zadovoljstva. Posebno se preporuča tjelesna ak¬tivnost udružena s glazbom jer se time ranije opisani učinci dodatno pojačavaju, a s obzirom da postoje različite vrste plesnog izražavanja svatko može pronaći nešto za sebe ovisno o mogućnostima i interesima.
Meditacija
Postoje različite tehnike meditacije koje za cilj imaju poboljšanje cirkulacije u središnjem živčanom sustavu, kako arterijske koja donosi hranjive tvari i kisik, tako i venske cirkulacije koja odnosi štetne tvari slobodne radikale i CO2. Poboljšanje cirkulacije do¬prinosi smanjenju komponente oksidativnog stresa i neurodegeneracije.
Neurobiofeedback
Neurobiofeedback, kako mu i samo ime kaže predstavlja metodu treninga koja povezuje psihološke i fiziološke procese kod pacijenta u svrhu poboljšanja zdrav¬lja. Ova metoda se primijenjuje u psihologiji, znanstvenim istraživanjima, ali i za poboljšanje fizioloških funkcija u sportu i u medicini kod različitih poremećaja (najčešći su bolna stanja, poremećaji mišićno-koštanog sustava, multipla skle¬roza, moždani udar, različiti psihički poremećaji, KOPB, urinarna inkontinencija u djece i drugi). S obzirom da se radi o metodi kod koje je bitan psihološki profil bolesnika, bilo bi dobro prije same primjene neurobiofeedbacka osim neurološkog pregleda i po potrebi dijagnostičke obrade, učiniti i psihološko testiranje u svrhu poboljšanja učinka samog treninga. Trening se u prosjeku ponavlja oko 10-15 puta (više ako je potrebno), vrijeme trajanja treninga je varijabilno i može se kretati između 20-60 min. Kako bi se monitorirale fiziološke funkcije bolesnika, primijen¬juju se različiti senzori (precizini mjerni instrumenti), prikupljeni podaci se snimaju, i kasnije se pomoću različitih programskih paketa mogu analizirati. Sofisticirani programski paket omogućava da bolesniku i tijekom treninga dajemo trenutnu informaciju o stanju njegovih fizioloških funkcija. Bolesnik pomoću povratne in¬formacije biofeedback uređaja uči kako zapaziti, te po potrebi mijenjati fiziološku reakciju vlastitog organizma , a time trenira kako postići određene promjene vlas¬titih fizioloških stanja – aktivna uloga bolesnika. Biofeedback terapeut pomaže bolesniku da “upozna” svoje fiziološko stanje i da ga na najbolji mogući način korigira, on ga aktivno vodi kroz trening. Osnovne prednosti ove metode su nein-vazvnost i raznolikost primjene.
Priručnik za bolesnike s multiplom sklerozom, Prof.dr.sc. Vanja Bašić Kes i suradnici
Preuzeto sa: https://www.facebook.com/groups/276128313060744?hoisted_section_header_type=recently_seen&multi_permalinks=1312370142769884
