STRES

Većina ljudi doživljava stres, bez obzira imaju li MS ili ne. Normalno je s vremena na vrijeme osjećati tjeskobu ili zabrinutost. Iskustvo malog stresa nije uvijek loše za vas, ali dugotrajni ili pretjerani stres može utjecati na vaše zdravlje. Zbog toga se vaši simptomi MS-a, poput boli, umora i depresije, mogu činiti još gori. Učenje upravljanja stresom važan je dio preuzimanja kontrole nad vašim stanjem. Što uzrokuje stres? Mnogo je različitih čimbenika koji mogu dovesti do stresa. Neki od njih su unutarnji za nas, drugi su vanjski, a neki su uzroci stresa naši okolina. Unutarnji stresori su izvori stresa u nama koji su oblikovani našim uvjerenjima, stavovima, vrijednostima i očekivanjima. Unutarnji stresori uključuju strah, zabrinutost, negativne misli, tjeskobu i depresiju. Vanjski stresori su izvori stresa kojih smo svjesni oko nas. To mogu biti svakodnevni problemi kao što su vremenski pritisci, novčane brige ili očekivanja drugih. Ili to može biti stresan životni događaj ili trauma kao što su bolest, promjene u vezi, gubitak posla ili smrt voljene osobe. Možda ćete doživjeti stres ako osjećate da ne možete ispuniti zahtjeve koji se postavljaju pred vas. To mogu biti rokovi na poslu, obiteljske poteškoće ili potreba za prilagodbom na nove životne okolnosti, kao što je vaša dijagnoza MS. Treća vrsta stresora su okolišni. Ovo su aspekti vaše okoline koji bi mogli utjecati na vas mentalno ili emocionalno. Neki primjeri su ekstremne buke ili temperature, onečišćenje i prepuna područja. Kako mogu znati jesam li pod stresom? Svatko drugačije reagira na stres, ali postoje neki zajednički simptomi. Fizički znakovi – kao što su pojačano znojenje, stezanje mišića, redovite glavobolje, zatvor ili proljev. Emocionalni pokazatelji – uključuju razdražljivost, smanjenu koncentraciju, osjećaj preopterećenosti, probleme s donošenjem odluka, smanjeno samopouzdanje, loše raspoloženje. Promjene u ponašanju – problemi sa spavanjem, promjene u apetitu i seksualnom nagonu, previše pijenja ili pušenja, neželja za druženjem. Stres uzrokuje promjene u krvnom tlaku, otkucajima srca i metabolizmu. Možda ih sami nećete primijetiti. Kratkoročno, ti odgovori mogu poboljšati vašu fizičku i mentalnu izvedbu. To vam može pomoći da se nosite s trenutnom situacijom – poznatom kao odgovor 'bori se ili bježi'. No, ako se ne kontrolira, pretjerani stres može imati negativne učinke. Može utjecati na vaše fizičko i emocionalno zdravlje, uključujući utjecaj na razinu umora. Može li stres uzrokovati MS? Neki ljudi s MS-om vjeruju da su razvili MS kao izravnu posljedicu stresnog događaja ili traume u svom životu. Ali dokazi za bilo koju vezu nisu jasni. Neke studije sugeriraju učinak, dok druge ne. Za one s dijagnozom MS-a istraživanje je također tražilo da se vidi postoji li odnos između stresa i recidiva MS-a. Neka istraživanja sugeriraju da produljeno razdoblje stresa može povećati rizik od recidiva. Ali opet, nisu sve studije otkrile ovaj učinak. Zašto se rezultati toliko razlikuju među studijama? Jedno od objašnjenja moglo bi biti da svatko drugačije reagira na stres i nosi se s njim. Neki ljudi koriste stres kako bi se potaknuli da postignu više. Drugi se teško nose sa stresom. Dakle, možda količina ili vrsta stresa s kojim se nosite ne utječe na vašu MS. Umjesto toga, način na koji se nosite sa stresom mogao bi biti relevantniji za učinak koji on ima na vaše zdravlje. Neka su istraživanja pokazala da programi upravljanja stresom mogu usporiti nova područja oštećenja MS-a. Učinak je možda samo privremen, ali sugerira poveznicu. Stoga potražite praktičnu pomoć u upravljanju stresom ako vam je potrebna. Kako se mogu nositi sa stresom? Samo vi znate zbog čega se osjećate pod stresom i imat ćete vlastite načine nošenja sa stresnim situacijama. Nije moguće ukloniti sve izvore stresa u svom životu. Ali možda biste mogli promijeniti način na koji razmišljate o tome ili pokušati smanjiti neke uzroke stresa. Postoje tehnike koje možete naučiti kako biste se lakše nosili sa stresom i razvili zdravije navike razmišljanja. Možete isprobati različite strategije kako biste pronašli ono što vam najviše odgovara. Imajte na umu da im može trebati vremena da postignu učinak. Tri faze upravljanja stresom Prepoznavanje utjecaja stresa na vaše zdravlje. Prepoznavanje onoga što vam uzrokuje stres. Poduzimanje radnji za uklanjanje ili smanjenje uzroka stresa. Ideje koje će vam pomoći da se nosite sa stresom Prvo, morate biti ljubazni prema sebi. Preuzmite kontrolu nad svojim mislima, emocijama i postupcima. Može biti korisno zadržati pozitivan stav. Umjesto da mislite "Nitko mi ne može pomoći", umjesto toga razmislite "Što bih mogao učiniti da poboljšam svoju situaciju?" Također je važno držati stvari u perspektivi. Ako se fokusirate samo na loše stvari, nećete moći cijeniti ono dobro u svom životu. Slijedi nekoliko strategija koje možete isprobati kako biste postigli gore navedeno. Razgovaraj s nekim. Nemojte držati stvari za sebe. Razgovor o vašim brigama može pomoći. To može biti član obitelji, prijatelj ili kolega. Možda neće moći promijeniti situaciju, ali drugo gledište moglo bi staviti stvari u drugačije svjetlo. Pokušajte ostati aktivni i odvojite vrijeme za stvari u kojima uživate. To vam omogućuje da se odmaknete od izvora stresa i možda promijenite svoju perspektivu na problem. Biti aktivan može pomoći na razne načine. Poboljšava raspoloženje i samopoštovanje. Može sagorjeti živčanu energiju. Vježbanje može biti siguran način da se oslobodite i riješite ljutnje ili frustracije. To znači da je manja vjerojatnost da ćete se svađati na drugim ljudima što bi moglo povećati stres. Planirati unaprijed. To može unaprijed identificirati potencijalne uzročnike stresa. Popisi obaveza mogu vam pomoći da odredite prioritet aktivnosti. Također, razbijanje zadataka na dijelove kojima se lakše upravlja može pomoći u smanjenju stresa. Tehnike samopomoći mogu biti učinkovite u pomaganju osobama s dugotrajnim stanjima da upravljaju stresom. To uključuje tehnike opuštanja ili svjesnosti. Neki ljudi smatraju da je kognitivno bihevioralna terapija (KBT) korisna u pronalaženju novih načina rješavanja problema. Pokušajte voditi dnevnik zahvalnosti. Zapišite tri stvari na kojima ste zahvalni ili koje su dobro prošle, svaki dan bez obzira koliko male bile. Nema brzog rješenja za stres i niti jedna strategija suočavanja neće uspjeti svima. Preuzeto sa: https://www.facebook.com/groups/276128313060744/?multi_permalinks=1315216309151934%2C1315234015816830%2C1315036112503287%2C1315127265827505%2C1314962452510653%2C1313926099280955%2C1314171329256432%2C1314957699177795%2C1314955925844639%2C1313542429319322&notif_id=1707323524675459&notif_t=group_highlights&ref=notif