O multiple sklerozi
Kineziterapijakodoboljenja
U toku rehabilitacije osoba sa oboljenjem sclerosis multiplex zastupljena su dva principa:
> potrebno je prilagoditi rehabilitacionu strategiju progresivnim neurološkim procesima sa vrlo promjenjivim promjenama u budućnosti
> prilagoditi metode kineziterapije promjenama: slabosti, spasticitetu, ataksičnom tremoru, promjenama kognitivnih funkcija uz male mogućnosti dobrog tretmana
Promjene koje nastaju kod različitih osoba daju vrlo raznoliku simptomatologiju koju je u početku teško i prepoznati, ali koje se vremenom produbljuju i dovode do funkcionalne onesposobljenosti. Ono što karakteriše kliničku sliku je slabost, spasticitet, ataksični tremor, senzorna oštećenja.
Osobe sa oboljenjem sclerosis multiplex najčešće se žale na : zamor, smetnje balansa i slabosti. Problemi su upravo ovim redom: 80% ističe zamor kao glavni problem.
Mc- Alpine i Compston /1952./ definisali su promjene u odnosu na funkcionalnu sposobnost na šest /VI/ stepena:
- Stepen I : nema ograničenja aktivnosti za normalan život u okolini i kod kuće ali su prisutni simptomi bolesti
- Stepen II : postoje ograničenja ali može sam da prelazi pola kilometra i da koristi gradski prevoz
- Stepen III : značajna ograničenja ali može da izlazi, prelazi četvrt kilometra, koristi pomagala (štap) i često ne može da koristi gradski prevoz
- Stepen IV : pokretan u kući, vrlo teško se kreće oslanjajući se na namještaj, ne može da se penje uz stepenice
- Stepen V : nepokretan i u kući, koristi stolicu ili kolica
- Stepen VI : potpuno nepokretan i potrebna mu je pomoć za fiziološke i svakodnevne aktivnosti.
Kineziterapija se provodi prema ovim funkcionalnim promjenama pri čemu nije značajno kakav je odgovor mišića na manuelni mišić test nego kako određena grupa mišića funkcioniše. Vrlo dobar primjer je ispitivanje dorzalne fleksije stopala koja može pokazivati pri testu dobru snagu izvođenja pokreta ali pri kretanju već na kraćem putu pojavljuje se slabost i stopalo počinje da zapinje pri hodu. Što znači da je procjena funkcionalne sposobnosti daleko važnija za vježbanje nego bilo kakva statična procjena.
Uloga vježbanja može da se analizira na nekoliko načina:
- vježbe tipa aerobika mogu da izazovu zamor ali se ne treba plašiti od njihove primjene
- intezivne vježbe mogu da izazovu porast temperature tijela i da to dovede do egzacerbacije
- blage i umjerene vježbe mogu održati funkcionalnu sposobnost i vještine
- metode fizikalne terapije mogu doprinijeti funkcionalnom osposobljavanju
KAKO RIJEŠITI ZAMOR
Primjena kortikosteroida umanjuje osjećaj zamora, aerobne vježbe mogu doprinijeti olakšanju, metode hlađenja tijela takođe djeluju povoljno. Hidroterapeutske procedure sa hladnom vodom temperature 26- 28 stepeni pomažu smanjenju spazma, kroz to kvalitet kretanja i balansa, uspostavlja se koordinacija.
KAKO RIJEŠITI BALANS I ATAKSIČAN TREMOR ?
Nema nekog lakog rješenja osim umjerenog vježbanja za održavanje statike i balansa tijela uz korištenje pomagala kao štake, hodalice. Ako postoji kombinacija promjene balansa, ataksični tremor i slabost koriste se električna kolica.
KAKO RIJEŠITI INTENCIONI TREMOR ?
Postaviti opterećenje na ručni zglob, redukovati ekskurzije pokreta i stepenasti pokreti. Efekat je relativno mali, ali ipak olakšava funkcionalnu sposobnost.
KAKO RIJEŠITI SLABOST MIŠIĆA ?
Rješenje postoji u primanju ortoza koja se najčešće koristi za stopalo koje pada u vidu AFO (ankle foot orthosis) i kojom se postiže kontrola spasticiteta, padanja stopala i dinamika egunovarusa.
Može se koristiti i elektrostimulacija u području n.fibularisa. Periferni nerv je u ovom slučaju očuvan ali se elektrostimulacijom postiže funkcija dorzalen fleksije kroz umanjenje spazma i izazivanje kontrakcije. Pokazala se dobra kombinacija ortoze (AFO) i funkcionalne elektrostimulacije.
KAKO RIJEŠITI SPAZAM MIŠIĆA ?
Spazam mišića može samo da se umanji ali se ne može trajno otkloniti. Spazam uzrokuje slabost i zamor, otežava balans. Može se koristiti: Baclofen, Phenol, Botox, Interferon, krioterapija, hladna hidroterapija.
KAKO VJEŽBATI ?
- nikakvo opterećenje nije dozvoljeno
- primjeniti Rest Exercise Program (R. Rusell) što znači nekoliko puta dnevno odmarati 10- 20 minuta, 2- 3 puta dnevno što treba da prethodi vježbama
- nakon svake vježbe odmor
- ne pretjerivati u vježbanju da ne bi izazvali pogoršanje stanja
- održavati funkcionalnu aktivnost.
CILJEVI VJEŽBANJA
- uspostaviti voljnu motornu aktivnost
- održati senzorni feedback
- inhibirati neželjeni motorni uzorak
- prevenirati kontrakture.
VRSTE VJEŽBANJA
- Vježbe po Frenkelu
Mogu da se provode u ležećem, sjedećem, stojećem položaju i pri hodanju
- fleksija i ekstenzija koljeno- kuk, jedna noga, druga noga, obje noge
- abdukcija- abdukcija sa flekstiranim koljenima
- abdukcija- abdukcija sa ispruženim koljenima
- Fleksija i ekstenzija koljena sa podignutom petom od podloge
- Jedna noga ispružena, saviti drugu nogu u koljenu, petu staviti na patellu, na sredinu potloljenice na skočni zglob, prste
- jedna noga ispružena, saviti drugu nogu u koljenu, petu stavitina patellu i zatim kliziti petom duž potkoljenice do skočnog zgloba i nazad
- fleksija- ekstenzija kuk- koljeno obje noge zajedno
- fleksija jedna noga, ekstenzija druga noga (recipročni pokret)
- fleksija- ekstenzija jedna noga, abdukcija- abdukcija druga noga, prvo sa otvorenim pa zatvorenim očima
- sjedeća poza: pokušati postaviti petu u ruku terapeutu na raznim nivoima i pozicijama
- podizati nogu i spustiti petu na neki trag na podlozi
- zadržavati sjedenje u uspravnom stavu nekoliko minuta
- ustati sa stolice i ponovo sjesti sa sastavljenim koljenima
- hod da prati liniju, da ide cik cak, stopalo jedno ispred drugog
- hodanje između dvije paralelne linije
- hod po nacrtanim stopalima- pravilan hod
Drugi način vježbanja
- ležeći na boku, obje noge lako savijene, okretati trup naprijed nazad
- položaj potrbuške: osloniti se na podlaktice, potkoljenice osloniti na jastuk, izvoditi ekstenciju leđa
- isti položaj sa pokušajem dohvatanja predmeta ispred sebe
- klečeći položaj, niski: raširiti ruke i prebaciti težinu na jednu pa na drugu natkoljenicu
- četveronoški položaj, visoki: oslonac na koljena i šake, ispružiti jednu nogu i jednu ruku, zatim drugu ruku i nogu
- klečeći položaj, visoki: raširiti ruke i okret u jednu stranu pa na drugu stranu
- stojeći stav: prebaciti težinu tijela na jednu pa na drugu nogu ili iskorak jednom nogom i prebaciti težinu ili iskorak prema nazad i prebaciti težinu
Pri vježbanju ne smije postojati zamor, ne zaboraviti odmore, ako se pojavi trhikardija ili aritmija prekinuti vježbanje !!!!!!!!!