Povodom predstojećeg Vaskrsa u Nevesinju je danas Udruženje multiple skleroze regije istočne Hercegovine organizovalo humanitarnu akciju kojom je obuhvaćeno 60 članova ovog Udruženja.

Predsjednik Udruženja Branimir Tamindžija je rekao da im je glavni cilj da posjete oboljele, da porazgovaraju sa njima, da oni znaju da nisu sami, prepušteni sebi i svojim porodicama, već da država i Udruženje vode sistemsku brigu o njima.

„Od Ministarstva lokalne uprave i samouprave RS dobili smo 2000 KM koje su namijenjene za deset najteže oboljelih članova i njima smo uručili prehrambeno – higijenske pakete i vitaminske lijekove u vrijednosti od 200 KM. Od Ministarstva zdravlja nam je odobreno 10.000 KM koje smo rasporedili za 50 članova oboljelih od MS istočne Hercegovine za koje smo obezbijedili prehrambeno – higijenske pakete i vitaminske lijekove“, rekao je Tamindžija.

On je dodao da će Udruženje uvijek biti uz oboljele od MS i pomagati u skladu sa svojim mogućnostima.

Preuzeto sa: https://www.radionevesinje.com/index.php/vijesti/nevesinje/item/12317-vaskrsnja-akcija-u-udruzenju-multiple-skleroze

Molekula čiji su učinci do sada proučavani u kontekstu poremećaja spavanja i poremećaja pažnje s hiperaktivnošću ili bez nje, po prvi put otkriva svoj potencijal u eksperimentalnim modelima multiple skleroze (MS): štiti neurone i potiče obnovu mijelina. Objavljena u časopisu Science Translational Medicine, ova nova studija pokazuje da Bavisant cilja dva glavna mehanizma bolesti – degeneraciju živčanih vlakana i neuspjeh procesa remijelinizacije – te bi mogao predstavljati budući kandidat za lijek.

Međunarodni projekt BRAVEinMS, kojim koordiniraju Sveučilište Vita-Salute San Raffaele i IRCCS San Raffaele u Milanu, okuplja više vodećih istraživačkih centara u području multiple skleroze, uključujući Institut za mozak, Sveučilište Kalifornije u San Franciscu (UCSF) i Sveučilišnu bolnicu u Münsteru. Istraživanjem biblioteke s više od 1.500 molekula, znanstvenici su identificirali novog kandidata za razvoj kliničkih ispitivanja u području multiple skleroze.

Ovo otkriće, u kojem je Institut za mozak imao ključnu ulogu, predstavlja značajan rezultat konzorcija BRAVEinMS, međunarodne istraživačke mreže osnovane 2017. godine uz financijsku potporu organizacije International Progressive MS Alliance.

Bolest bez izlječenja

Progresivni oblici multiple skleroze, uključujući primarno progresivni (PPMS) i sekundarno progresivni oblik (SPMS), predstavljaju najteže oblike bolesti. Karakterizira ih kontinuirana degeneracija živčanih vlakana i gubitak mijelina – ovojnice koja štiti produžetke neurona i omogućuje učinkovito provođenje živčanih impulsa. Posljedica je postupno pogoršanje motoričkih, vidnih i kognitivnih funkcija, koje postojeći tretmani ne uspijevaju zaustaviti.

Tijekom posljednjih desetljeća istraživanja su bila usmjerena na razvoj farmakoloških pristupa koji istodobno potiču obnovu mijelina i štite neurone. Međutim, ta strategija, koja bi mogla usporiti ili zaustaviti neurodegeneraciju, još uvijek nije dala konkretne rezultate.

Od hitne kliničke potrebe do inovativne platforme

Godine 2017. konzorcij BRAVEinMS pokrenuo je ambiciozan projekt: prenamjenu lijekova koji su već odobreni ili se nalaze u kliničkim ispitivanjima za druge bolesti, kako bi se koristili u liječenju multiple skleroze.

Polazeći od već poznatih i kod ljudi korištenih lijekova – takozvanih „repositioniranih lijekova“ – istraživači su tražili najbrži i najučinkovitiji način za identificiranje molekula koje mogu zaštititi i regenerirati živčani sustav.

Razvili su novu platformu za probir koja kombinira:

• analize umjetnom inteligencijom na velikim biološkim i farmakološkim bazama podataka
• ljudske stanične modele dobivene iz matičnih stanica pacijenata
• kulture moždanog tkiva
• eksperimentalne modele multiple skleroze

Radi se o svojevrsnoj prediktivnoj i racionalnoj platformi: umjesto testiranja molekula jednu po jednu – što je sporo i skupo – tisuće spojeva analiziraju se istodobno i odabiru oni s regenerativnim potencijalom.

Od 1.500 molekula do jednog kandidata: Bavisant

Od početnih 1.500 lijekova, računalne analize identificirale su 273 molekule s potencijalnim učinkom na mijelin i neurone. Nakon testiranja njihove toksičnosti na neuronima i oligodendrocitima (stanicama koje proizvode mijelin), broj kandidata smanjen je na 32, a zatim na 6 nakon testova učinkovitosti.

Na kraju su se istraživači usredotočili na Bavisant, antagonist histaminskog H3 receptora, čiji je sigurnosni profil već dobro poznat.

U različitim eksperimentalnim modelima multiple skleroze, uključujući humanizirane mišje modele, Bavisant je pokazao sposobnost:

• poticanja remijelinizacije živčanih vlakana
• zaštite neurona od degenerativnih oštećenja
• smanjenja upale

Molekula djeluje istodobno na neurone i oligodendrocite, što omogućuje regeneraciju živčanog tkiva i veću otpornost na oštećenja.

Novo poglavlje u regenerativnoj medicini

Zahvaljujući međunarodnoj suradnji unutar konzorcija BRAVEinMS, razvijen je inovativan sustav za ubrzano otkrivanje lijekova s remijelinizacijskim i neuroprotektivnim učinkom.

„Identificirali smo nekoliko obećavajućih lijekova koji poboljšavaju obnovu mijelina i štite neurone u pretkliničkim modelima MS-a, uključujući Bavisant, koji ima snažan potencijal za primjenu u kliničkoj praksi“, ističe Brahim Nait-Oumesmar (INSERM).

Paola Panina dodaje:

„Po prvi put smo pokazali da je moguće, sustavnim pristupom temeljenim na ljudskim modelima in vitro i in vivo, identificirati molekulu koja istodobno regenerira mijelin i štiti neurone u progresivnim oblicima MS-a. Ova platforma ne služi samo otkrivanju novih terapija, već i transformaciji načina istraživanja – bržeg, preciznijeg i prilagođenijeg pacijentima.“

Tanja Kuhlmann naglašava važnost integracije naprednih modela, dok Sergio Baranzini ističe ključnu ulogu umjetne inteligencije i računalnih alata u ubrzavanju razvoja lijekova.

Klinička ispitivanja na vidiku

Bavisant nije razvijen od nule – već je bio poznat, što omogućuje:

• kraće vrijeme razvoja
• niže troškove
• veću sigurnost

Konzorcij trenutno dodatno istražuje mehanizme djelovanja i optimizira formulaciju lijeka, s ciljem pokretanja kliničkih ispitivanja faze 2 u skoroj budućnosti.

Financiranje

Istraživanje su financirali:

• International Progressive MS Alliance (BRAVEinMS)
• Talijanska zaklada za multiplu sklerozu
• programi Investissements d’Avenir (Francuska)
• France Sclérose en Plaques
• National Science Foundation i NIH (SAD)
• Njemačka zaklada za istraživanje
• National MS Society (SAD)
• Europska komisija

Ilustracija

Lezija mijelinske ovojnice karakteristična za demijelinizacijske bolesti.

Izvor: Adobe Stock.

Preuzeto sa; https://www.facebook.com/groups/276128313060744

Nova tehnologija omogućila je mapiranje stanica i molekula unutar mozga zahvaćenog multiplom sklerozom (MS).

Protein nazvan TREM2 pronađen je na stanicama uključenima u uklanjanje oštećenog tkiva – ključni proces koji omogućuje oporavak mozga.

Uvidi iz tkiva ljudskog mozga iz „brain banke” pomažu usmjeriti nove načine obnove mozga, osobito kod progresivne MS.

Profesorica Laura Piccio, Sveučilište u Sydneyju

Kada multipla skleroza (MS) ošteti mozak i leđnu moždinu, zaštitni omotač oko živaca – mijelin – se razgrađuje. Godinama je poznato da imunološke stanice brzo dolaze na ta oštećena područja, no teže je bilo razumjeti što točno rade i zašto oporavak često ne uspijeva, osobito kod progresivne MS.

Novo istraživanje financirano od strane MS Australia, koje vode profesorica Laura Piccio i dr. Claire Goldsbury uz doktorandicu Yvonne Aguirre-Candia, detaljnije je analiziralo tkiva mozga osoba s MS-om iz MS Australia Brain Banka i drugih izvora kako bi se bolje razumio taj proces.

Profesorica Piccio naglašava važnost ovog resursa:

„Kako bismo doista unaprijedili razumijevanje obnove mijelina i zašto ona ne uspijeva kod MS-a, moramo pažljivo mapirati aktivnost stanica i molekula unutar zahvaćenih područja mozga.”

Rezultati tima pomažu objasniti kako mozak pokušava očistiti oštećenja – i zašto to čišćenje ne dovodi uvijek do oporavka.

TREM2: ključna molekula za „čišćenje”

Istraživanje se fokusiralo na protein TREM2, koji se nalazi na površini određenih imunoloških stanica u mozgu. Te stanice, nazvane mikroglija i makrofagi, djeluju poput „čistača” mozga – uklanjaju oštećeno tkivo, uključujući razgrađeni mijelin.

TREM2 je već proučavan u bolestima poput Alzheimerove bolesti, gdje pomaže imunološkim stanicama u obradi masnih ostataka. Novo istraživanje pokazuje da TREM2 može imati važnu ulogu i kod MS-a, posebno u područjima gdje je oštećenje mijelina aktivno.

Što su istraživači učinili?

Istraživači su analizirali donirano moždano tkivo osoba koje su imale MS.

Zahvaljujući dobro okarakteriziranim uzorcima iz brain banke, mogli su usporediti različita područja oštećenja (MS lezije):

• aktivne lezije, gdje se oštećenje događa
• kronične aktivne lezije, koje se polako šire i važne su za napredovanje bolesti
• lezije u fazi oporavka („remijelinizirajuće”)
• naizgled normalno moždano tkivo

Stanice su analizirane pomoću svjetlosne mikroskopije i fluorescentnih oznaka.

Kako ističe profesorica Piccio:

„Nove tehnologije mijenjaju način na koji možemo analizirati ljudska tkiva i otkrivati mnoštvo novih spoznaja.”

Metoda „prostorne transkriptomike” omogućila je mjerenje tisuća gena u precizno definiranim anatomskim područjima unutar MS lezija – otkrivajući koji su geni aktivni, gdje i kako stanice međusobno komuniciraju.

Gdje se TREM2 nalazi kod MS-a?

Tim je otkrio da je TREM2 najčešće aktivan u aktivnim i kroničnim aktivnim lezijama, dok je rijedak u područjima koja izgledaju normalno.

To pokazuje da je TREM2 usko povezan s područjima trajnog oštećenja.

Tri vrste imunoloških stanica, ista uloga

U oštećenim područjima TREM2 je pronađen na tri glavne vrste imunoloških stanica:

• mikroglija
• makrofagi
• perivaskularni makrofagi

Iako dolaze iz različitih izvora, dijele jednu ključnu osobinu:

ispunjene su mastima iz razgrađenog mijelina.

Budući da je mijelin bogat mastima, njihovo uklanjanje prvi je korak prema oporavku.

Lipidne kapljice: skladištenje nakon čišćenja

Istraživači su također proučavali marker PLIN2, koji oblaže male „spremnike” masti unutar stanica.

Gotovo sve TREM2-pozitivne stanice sadržavale su i PLIN2, što pokazuje da aktivno pohranjuju i obrađuju masti iz mijelina.

Nasuprot tome, PLIN2-pozitivne stanice bile su rijetke u normalnom tkivu, a brojne samo tamo gdje je MS aktivan.

To snažno povezuje TREM2 s obradom masti i procesom čišćenja unutar lezija.

Zašto čišćenje ne dovodi uvijek do oporavka?

Iako se čini pozitivnim da imunološke stanice uklanjaju oštećenja, situacija je složenija.

U kroničnim aktivnim lezijama područja bogata TREM2-om također pokazuju signale koji mogu spriječiti stanice odgovorne za stvaranje novog mijelina.

Te stanice, nazvane prekursori oligodendrocita, teško se kreću i sazrijevaju u takvom okruženju.

Drugim riječima, iako proces čišćenja započinje, uvjeti dugotrajne upale mogu spriječiti pravilan oporavak.

To može objasniti zašto kronične aktivne lezije – česte kod progresivne MS – ne zacjeljuju, već polako napreduju.

Važno je i područje oko lezija

Jedan posebno važan nalaz odnosi se na tkivo neposredno oko lezija, tzv. perilezijsku bijelu tvar.

Iako često izgleda normalno na snimkama, istraživanje je pokazalo da sadrži:

• aktivirane imunološke stanice (mikrogliju)
• aktivnost TREM2
• rane znakove poremećaja metabolizma masti

To sugerira da to područje nije potpuno zdravo i može sudjelovati u širenju lezija.

Što to znači za osobe s MS-om?

Ovo istraživanje donosi važne nove uvide:

• metabolizam masti i procesi čišćenja ključni su u napredovanju bolesti
• važno je razumjeti kada imunološke stanice pomažu oporavku, a kada ga ometaju
• to znanje bit će presudno za razvoj budućih terapija

Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo može li se uloga TREM2 u čišćenju podržati bez blokiranja oporavka te mogu li se ti procesi iskoristiti za usporavanje progresije MS-a.

Ovo istraživanje moguće je zahvaljujući iznimnoj velikodušnosti osoba koje su donirale moždano tkivo MS Australia Brain Banku.

Preuzeto sa: https://www.facebook.com/groups/276128313060744

Postoje mnogi izazovi s kojima se brakovi i predana partnerstva mogu suočiti tijekom godina. I kada vi ili vaš partner dobijete dijagnozu multiple skleroze taj trenutak možda neće biti najteži, ali, bolest će vjerojatno imati određeni utjecaj na vaš odnos. Dok MS može biti razoran i emocionalno iscrpljujući za vas oboje, svakako možete postati bliži jedni drugima i naučiti kako podržavati jedni druge dok živite s tim stanjem.

Budite spremni na razumijevanje specifičnih pitanja koja MS donosi u partnerstvo i stvorite plan za upravljanje nedaćama dok nastavljate graditi zadovoljavajući i zdrav odnos.

Uloga skrbnika

Simptomi i invaliditet povezani s MS-om mogu gurnuti zdravog partnera u ulogu skrbnika. Kada imate MS, neke odgovornosti koje mogu pasti na ramena vašeg partnera uključuju:

Davanje injekcija i lijekova

Pomaže vam kada imate malo energije

Preuzimajući najveći dio kućanskih poslova

Biti primarni hranitelj

Preuzimanje većine roditeljskih zadataka

Pomaže oboljelom partneru smanjiti razinu stresa

Paziti da se ne oslanjate na emocionalnu, financijsku ili praktičnu podršku

Ova neravnomjerna raspodjela odgovornosti može vas prebaciti iz osjećaja jednakosti u ono što se čini više kao odnos roditelj-dijete, što je nezdravo za parove. Budite sigurni da se bavite odgovornostima koje dolaze s parom, imajući na umu da ne mate trenutno jednake razine energije i tjelesne izdržljivosti.

Oboje morate razumjeti da partner koji ima MS donosi svoje vrijednosti u odnos, čak i ako se ta vrijednost ne može mjeriti novcem i teškim teretom koji nosi jedno od partnera.

Ljubav, empatija, slušanje sa oba uha i jedinstvena osobnost koju partner s MS-om donosi u brak i obiteljski život jednako su važni u izgradnji emocionalno zdravog odnosa kao mjerljivijeg doprinosa koji taj partner može pružiti.

Ipak, ima smisla smanjiti vaše standarde kada je riječ o dobrom domu i savršenom životu . Učenje kako pojednostaviti, automatizirati ili čak ukloniti neke zadatke iz svog života može vam pomoći da oboje ostanete razumni.

Seks i intimnost

MS može izazvati mnoštvo seksualnih problema i za muškarce i za žene. Pitanja mogu uključivati ​​smanjeni libido i nedostatak energije za seks kod muškaraca i žena s MS-om. Muškarci posebno mogu osjetiti poremećeno seksualno funkcioniranje, osobito tijekom pogoršanja simptoma MS-a.

Osim toga, možda ćete se osjećati manje sigurni u svoju privlačnost za svog partnera, osobito ako ste razvili simptome nakon što ste se već sasvim posvetili svojoj vezi.

Svi ovi čimbenici mogu dovesti do frustracija, pa čak i odbijanja sa strane vašeg partnera.

Neki seksualni problemi mogu se rješavati raznim seksualnim pomagalima, kao što su lubrikanti. Lijekovi, uključujući antidepresive, koji mogu pomoći, ali neki antidepresivi mogu dodatno narušiti spolno funkcioniranje. Praktična rješenja, kao što je dovoljno odmora, također mogu biti od pomoći.

Ključ zdravog seksualnog života isti je kao kod svih parova – otvorena, iskrena komunikacija. Ako se netko od vas brine, trebali biste razgovarati o onome što vas muči na konstruktivan način. Rad s terapeutom kako bi se eventuano olakšao taj razgovor može pomoći.

Ne ustručavajte se potražiti pomoć stručnjaka. Seksualni problemi koji potječu iz MS-a mogu se kontrolirati i održati zdravu seksualnu intimnost na duži rok.

Trudnoća

Ako ste žena s MS-om, to ne mijenja vašu sposobnost za zdravu, uspješnu trudnoću. Zapravo, trudnoća često pruža privremeno olakšanje od MS simptoma, a većina žena može proći kroz cijelu trudnoću bez lijekova.

To nam govori da , morate pažljivo planirati svoju trudnoću i period nakon porođaja . Ne možete uzimati lijekove koji modificiraju bolest dok ste trudni, što znači da ih ne možete koristiti ni dok pokušavate zatrudnjeti. Morate raditi sa svojim liječnikom na planu da prekinete s lijekovima za MS (i eventualno drugim lijekovima koje uzimate) kad zatrudnite.

Drugo je pitanje dali mnoge žene imaju pogoršanja simptoma ili pogoršanje nakon poroda. Lijekovi koji modificiraju bolest možda neće biti pouzdani za dijete ukoliko dojite, pa to morate to uzeti u obzir dok donosite odluku o dojenju ili nastavku liječenja.

Kako bi se dobro snasli u tim razdobljima, najbolje je da partneri budu na istoj strani u ovim odlukama, tako da se odluke koje su jednom napravljene mogu u potpunosti podržati sa obje strane.

Tijekom vremena dok ne uzimate lijekove, povećava se vjerojatnost relapsa MS-a. To znači da morate biti pripremljeni u slučaju da dođe do pogoršanja tijekom mjeseci dok pokušavate zatrudnjeti ili kada se brinete o novorođenčetu.

Roditeljstvo

MS može stvoriti dodatne izazove kada je u pitanju roditeljstvo, što naravno može imati direktan utjecaj na brak.

Ako ste roditelj s MS-om, možda nećete imati energije da ispunite sve svoje roditeljske zadatke kao što biste to željeli, što može izazvati preveliki pritisak na vašeg partnera. Razdoblja relapsa i pogoršanja simptoma također mogu utjecati na vaše obiteljske planove i dnevne rutine, pridonoseći stresu.

Pažljivim rasporedom i razvojem mreže ljudi koji vam mogu oboje pomoći, u znatnoj mjeri mogu se uvelike smanjiti ti negativni učinci.

I ne zaboravite da je roditeljstvo pružanje ljubavi, vodstva, prihvaćanja i prenošenja vrijednosti vašoj djeci.

Ono što možete dati svojoj djeci u tom pogledu daleko je važnije u izgradnji njihovog karaktera i otpornosti od onih stvari koje im možda ne biste mogli dati zbog ograničenja koja ima vaš partner u toj situaciji.

Financijski problemi

Financijski problemi su također česti kada jedan od partnera ima MS. Bolest može ometati njegovu sposobnost rada. To može zahtijevati preuzimanje posla s manje zahtjeva, kao što su manje putovanja ili manje zahtjevne odgovornosti, što može smanjiti cijeli ukupan prihod obitelji.

Osim toga, medicinska skrb, lijekovi i druge potrepštine mogu vam donijeti dodatne troškove. Dobro financijsko planiranje je vrlo bitno.

Međutim, možda ima smisla i preformulirati svoj stav o novcu. Možda ne morate živjeti u domu koji si nemožete priuštiti ili možda možete odabrati da vozite po cijeni pristupačaniji automobil – u stvari, ako se partner koji nema nekako MS može osloboditi pritiska da održi korak s visokim očekivanja u pogledu zarade i potrošnje, to vam može pomoći da se više uživate u roditeljstvu i životu općenito.

MS je varijabilan i nema svatko isto iskustvo. Postoje različite vrste MS, i nitko ne može predvidjeti tijek te bolesti.

Neki simptomi su očigledni, kao što su slabljenje vida i slabost mišića, ali su drugi, često opisani kao nevidljivi simptomi MS-a, mnogo suptilniji. Na primjer, kognitivni simptomi, depresija i stres mogu dovesti do ne razumijevanja u komunikaciji, nesporazuma i napetosti u vašem odnosu. Umor vas također može dovesti do ljutnje i stresa.

Ujedinjeni u borbi

Ako jedan partner ima MS, tada oba partnera žive s MS-om. Pomaže ako ste oboje dobro informirani o najnovijim terapijama i životnim strategijama za liječenje te bolesti. Terapija održavanja i liječenje egzacerbacije su različiti i dobro je znati što očekivati u slučaju ponovnog pojavljivanja recidiva.

Naravno, tu je i vaš zajednički život s MS-om i vašim životom s MS-om i sa okolinom, prijateljima i rodbinom. Kada ljudi čuju za “multiplu sklerozu”, često odmah misle da su ubrzo vezani za invalidska kolica. Ako su vaši simptomi manje očiti, obitelj, prijatelji i prijatelji možda tada neće razumjeti kako ta utječe na vaše živote.

Važno je zapamtiti da većina ljudi ne želi biti neosjetljiva ili osuđujuća – oni jednostavno ne znaju što reći ili kako se nositi sa time.

Dijeljenje onoga što trebate podijeliti (i želite dijeliti) u vezi s vašim MS-om važan je dio suočavanja sa tim svojim stanjem. Kao par, možete razmisliti o izradi kratkog nacrta objašnjenja MS-a i kako i zašto on utječe na vaš život.

Možete razgovarati se složiti se oboje kada je riječ o tome na koga se možete osloniti za eventualnu pomoć kada vam je ona potrebna i kako zatražiti tu pomoć. Također možete oboje paziti na teške ljude u vašem životu i biti spremni podržati jedni druge skloniti se od negativnih ljudi iako su to prijatelji, članovi obitelji ili kolege za koje primjetite da su vam štetni kada je riječ o vašem MS-u.

Bez sumnje, MS može utjecati na brak, ali ne uvijek negativno. Za mnoge parove, koji se nose sa MS-om važno je da dodajete duboku perspektivu o tome što je sada doista važno, inspirirajući druge parove da preuzmu od vas jednostavniji pristup životu.

Međutim, kroz otvorenu, iskrenu komunikaciju i dobro planiranje, vaš brak može biti ojačan izazovima

Preuzeto sa: https://www.facebook.com/groups/276128313060744

BTK-inhibitor fenebrutinib sada ima tri pozitivne studije faze 3. To znači da bi potencijalno mogao postati prvi lijek na tržištu za relapsno-remitentnu i progresivnu multiplu sklerozu (MS), ako bude odobren.

Lijek se uzima u obliku tableta i prolazi kroz krvno-moždanu barijeru, što znači da djeluje i na kroničnu upalu koja se javlja kod progresivnih oblika MS-a.

Ovo su dobre vijesti i važan napredak u liječenju multiple skleroze.

– Ovo je vrlo uzbudljivo. Fenebrutinib može proći krvno-moždanu barijeru i time utjecati na kroničnu upalu u mozgu, kaže glavna liječnica s OUS-a Elisabeth Gulowsen Celius.

Ovi rezultati upućuju na to da bi fenebrutinib mogao postati vodeći lijek u svojoj klasi, kaže MS stručnjakinja i specijalistica Elisabeth Celius.

Eksperimentalni lijek za MS kompanije Roche, fenebrutinib, postigao je primarni cilj u fazi 3 studije FENhance 1. Studija je pokazala statistički značajno smanjenje godišnje stope relapsa u usporedbi s lijekom teriflunomid nakon najmanje 96 tjedana liječenja.

Multipla skleroza je kronična autoimuna bolest koja napada središnji živčani sustav i može dovesti do postupnog gubitka funkcije i neuroloških simptoma tijekom vremena.

Može proći krvno-moždanu barijeru

Rezultati su u skladu s ranijom studijom iz istog razvojnog programa, FENhance 2, u kojoj je fenebrutinib smanjio stopu relapsa za 59 posto.

Fenebrutinib je BTK-inhibitor koji može proći krvno-moždanu barijeru i zato može djelovati i na kroničnu upalu. Aktualne studije pokazuju jasan učinak kod relapsno-remitentne MS, ali i vidljiv učinak u usporavanju progresije, odnosno postupnog pogoršanja, kaže Celius.

Prema njezinim riječima, rezultati također potvrđuju nalaze studije o progresivnoj MS, koji su objavljeni ranije ove jeseni.

Mogao bi postati prvi i jedini BTK-inhibitor za RR-MS

Fenebrutinib je takozvani BTK-inhibitor (inhibitor Brutonske tirozin-kinaze). To je vrsta imunomodulacijske terapije koja može utjecati na procese bolesti u središnjem živčanom sustavu. Lijek se uzima u obliku tableta i razvijen je kako bi djelovao izravno u mozgu.

Teško je uspoređivati studije

U studiji je fenebrutinib uspoređen s teriflunomidom. Celius naglašava da je izravno uspoređivanje studija zahtjevno, ali smatra da je razlika između terapija u ovoj studiji jasna.

– Vrlo je teško izravno uspoređivati studije, ali razlika između fenebrutiniba i teriflunomida je očita, kaže ona.

Ističe i da većina današnjih terapija za MS ne prelazi krvno-moždanu barijeru.

– Većina lijekova koje danas imamo na tržištu ne prelazi krvno-moždanu barijeru i ima samo neizravan učinak na ono što se događa u mozgu. Lijekovi koji mogu utjecati na kroničnu upalu u središnjem živčanom sustavu imaju potencijal za znatno bolji učinak dugoročno.

– Potencijalno bi to moglo biti značajno učinkovitije od današnjih terapija, ali to se naravno mora prvo potvrditi, dodaje ona.

Mogao bi postati prva oralna terapija za oba oblika MS-a

Ako bude odobren, fenebrutinib bi mogao postati prva visoko učinkovita oralna terapija koja cilja i relapsno-remitentnu i primarno progresivnu MS, prema kompaniji Roche.

Celius smatra da bi lijek mogao imati važnu ulogu u liječenju ako dobije odobrenje.

– Prema onome što danas znamo, nadam se da će biti odobren. To bi moglo značiti značajno poboljšanje u odnosu na današnje terapije, s lijekovima koji mogu utjecati na kroničnu upalu i pomoći da mnogo više pacijenata ne doživi postupno pogoršanje, kaže ona.

Tri pozitivne studije faze 3

FENhance 1 je posljednja od tri ključne studije faze 3 u Rocheovu razvojnom programu za fenebrutinib. Program uključuje i FENhance 2 kod relapsno-remitentne MS te studiju FENtrepid kod primarno progresivne MS (PPMS).

U studiji kod primarno progresivne MS lijek je uspoređen s Ocrevusom, koji je danas jedina odobrena terapija koja mijenja tijek bolesti za ovu skupinu pacijenata.

https://www.healthtalk.no/…/ms-ekspert-ny…/208815

Preuzeto sa: https://www.facebook.com/groups/276128313060744

Mnogo puta sam odgovarao na pitanje : mogu li lezije nestati, zacijeliti? Da mogu nestati i ne znam zašto se opterećivati uopće sa njima i kupovati razne suplemente koji na etiketi obećavaju njihov oporavak . Jednostavnim riječima : mozak pronađe sam neki drugi put kojim će slati signale gdje treba.

Bijela hrana, uključujući tjesteninu, kolače, bijeli šećer, bijelu rižu i bijeli kruh uzrokuje neprirodan skok u proizvodnji inzulina i šalje toksine u mozak. Nadalje, kokice u mikrovalnoj pećnici sadrže diacetil, kemikaliju koja može povećati plakove u mozgu.

Neuroplastičnost je sposobnost mozga da nastavi rasti i razvijati se kroz životna iskustva.

U prošlosti su znanstvenici mislili da se to događa samo tijekom djetinjstva; međutim, sada shvaćaju da mozak ima sposobnost nastaviti ovaj proces tijekom cijelog života. “Razvijajući” dio te definicije doista je važan za one s MS-om.

U osnovi, to znači da mozak ima sposobnost reorganizacije kako bi pomogao u kompenziranju ozljeda i bolesti. To znači da se, uz određenu pomoć, ( pravilna ishrana, CBD, igrice) , mozak zapravo može preurediti u pokušaju da nastavi funkcionirati kako želi.

Kada govorimo o neuroplastičnosti, možda ćete čuti za dvije različite vrste, “strukturalnu” i “funkcionalnu”: Strukturna neuroplastičnost je sposobnost našeg mozga da promijeni svoju fizičku strukturu dok uči nove stvari.

To znači da zapravo možemo poboljšati ožičenje našeg mozga vježbajući ga.

Funkcionalna neuroplastičnost je sposobnost našeg mozga da premjesti funkciju s oštećenog područja na neoštećeno područje.

To je mozak koji se brine sam o sebi, kontrolira štetu i prepoređuje područja kojima je to potrebno kako bi održao funkciju.

Što neuroplastičnost znači za ljude sa MS-om?

Neuroplastičnost mozga je od velike važnosti za osobe s MS-om. Bolest uništava ožičenje u našem mozgu, ali neuroplastičnost nam omogućuje da nadoknadimo tu štetu.

To je ključni dio povratka na staro nakon relapsa, jer naš mozak uči zaobilaziti oštećene dijelove.

Neuroplastičnost je također vrlo važna jer dokazuje da se zapravo možemo potruditi smanjiti razinu invaliditeta.

Studije su pokazale da rehabilitacijom poboljšavamo, pa čak i obnavljamo neke od motoričkih funkcija koje smo izgubili zbog MS-a, a sve zbog neuroplastičnosti mozga.

Da bismo živjeli što bolje s ovom bolešću, potrebno nam je više od neurologa koji je specijaliziran za MS.

Potrebni su nam terapeuti za tjelesno, radno, govorno i mentalno zdravlje koji će nam pomoći da se prilagodimo šteti koju nam bolest nanosi. A najviše si promjenom dosadašnjeg stila života možemo sami pomoći.

Sve te discipline pokazale su se iznimno korisnima u pomaganju osobama s MS-om da poboljšaju svoje fizičke i kognitivne probleme.

Neuroplastičnost mozga razlog je za nadu. To je razlog zašto možemo pretrpjeti ogromnu štetu mijelinu koji okružuje naše živce, a ipak se prilagoditi i vratiti funkciju.

To znači da se možemo rehabilitirati, možemo malo sami raditi na sebi i poboljšati svoju razinu invaliditeta.

Možda nikada nećemo biti onako kao što bismo željeli, ali znanost o neuroplastičnosti je dokazala da se možemo poboljšati.

Jednom sam preveo članak koji pokazuje jedan od načina na koji nam neuroplastičnost može pomoći kod spuštenog stopala putem terapije zrcalom.

Hvala vam puno na čitanju!

Kao i uvijek, volio bih čuti o vašim iskustvima u komentarima ispod!

Preuzeto sa: https://www.facebook.com/groups/276128313060744

Kada imate multiplu sklerozu (MS), neprestano se pitate što činiti, što ne raditi i kako se možete najbolje osjećati s tim stanjem. Ostajete aktivni, pravilno se hranite i dovoljno spavate . A što je s alkoholom? Trebate li se brinuti zbog previše alkohola? Treba li uopće piti? Ako ste si postavljali ova pitanja, imate sreće: pitali smo dvojicu vodećih MS liječnika za izravan razgovor o alkoholu i MS-u.

Evo što su nam rekli.

Kako alkohol utječe na MS?

Neki ljudi koji imaju MS opisuju kako su, nakon što su razvili bolest, otkrili da se više ne mogu nositi s alkoholom kao prije, kaže Barbara Giesser, dr. Med., Neurologinja i specijalistica za MS na Pacific Neuroscience Institute u Zdravstvenom centru Providence Saint John’s u Santa Monica, CA.

Iako su dokazi uglavnom anegdotski, stručnjaci kažu da bi to moglo biti povezano sa središnjim živčanim sustavom (CNS). MS je kronična upalna demijelinizirajuća bolest CNS-a, dok je alkohol depresiv središnjeg živčanog sustava (CNS). Alkohol može izravno utjecati na CNS, uzrokujući dodatnu demijelinizaciju, prema studiji iz 2020. u Međunarodnom časopisu za fiziologiju, patofiziologiju i farmakologiju (više o toj studiji kasnije).

Imajte na umu i da je alkohol u velikim količinama neurotoksin i s vremenom može oštetiti živčane stanice, kaže dr. Sc. Jennifer Graves, neurologinja i direktorica UCSD programa za neuroimunološka istraživanja na UC San Diego Health. S obzirom na to da MS sama uništava živčane stanice (iako lijekovi koji modificiraju bolest rade na zaustavljanju tog napredovanja), lako je shvatiti zašto kombinacija alkohola i MS može pogoršati vaše simptome.

Kako se alkohol i MS simptomi preklapaju?

Ravnoteža, koordinacija, hod i kongnitivne sposobnosti, četiri su načina na koja se simptomi MS-a i alkoholna opijenost mogu preklapati. Međutim, to nisu jedini načini: “Osim toga, opijenost alkoholom može dovesti do pada i pogoršanja bilo koje temeljne kognitivne disfunkcije zbog MS-a”, kaže dr. Graves. “Ako imate puno problema s ravnotežom, razmišljanjem ili simptomima pamćenja od MS-a, možda je bolje da uopće izbjegavate alkohol.”

Alkohol također može narušiti vaš govor i izazvati drhtanje. “Ovi simptomi mogu postojati kod nekoga s MS-om, ali može se očekivati ​​da alkohol to pogorša”, objašnjava dr. Giesser. Pijenje alkohola ako imate MS može prekinuti san i pogoršati simptome mjehura, što je problem sa stanjem koje ne želite pogoršati. Ako već imate te simptome, polako pijte alkohol, kaže dr. Graves.

Koliko je sigurno piti s MS-om?

Ovo, zapravo ne znamo. Toliko je lako priuštiti si čašu vina ili piva (ili dvije), ali također može biti teško odrediti razinu opijenosti u kojoj alkohol utječe na vašu MS jer količina varira od jedne osobe do druge (nema veće studije je ovo posebno pogledao).

Kao opću smjernicu, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju umjerenost (dobra i bez MS!), Što znači do jedno piće dnevno za žene i dva pića dnevno za muškarce. Jedno piće jednako je:

Pivo: 5% alkohola

Vino:12% alkohola

Likeri 7% alkohola

Destilirana alkoholna pića ili liker (viski, votka, gin, itd.): 40% alkohola

Što bi me drugo trebalo brinuti?

Alkohol može negativno komunicirati s mnogim različitim vrstama lijekova, kaže dr. Giesser. Ako imate MS i uzimate antidepresiv za CNS, poput opijata protiv bolova ili nekog drugog lijeka s CNS učinkom, pijenje može izazvati ozbiljnu reakciju jer je i alkohol prirodni antidepresiv na CNS, a uz lijekove može vas svladati tjelesna tolerancija na depresor CNS-a. “Morate biti oprezni”, upozorava ona.

Je li alkohol ikad dobar za MS?

Vraćajući se na to istraživanje u Međunarodnom časopisu za fiziologiju, patofiziologiju i farmakologiju, istraživači su se pitali može li alkohol imati terapeutski učinak na MS. S obzirom na to da je to prirodno sredstvo za suzbijanje imunološkog sustava, baš kao i mnogi lijekovi za MS, to nije nerazumno pitanje. Nažalost, studija je otkrila nedostatak dokaza koji podržavaju blagodati alkohola za MS (iako su istraživači preporučili provođenje većeg broja studija na većim populacijama).

Ipak, pijenje može imati iznenađujuće koristi: Studija objavljena u European Journal of Neurology pokazala je da je kod ljudi sa recidivom MS-a redovita konzumacija alkohola ( vina, ili kave ) bila povezana sa smanjenim rizikom za napredovanje bolesti . U velikom istraživanju oboljelih od MS-a u Švedskoj, muškarci i žene koji su konzumirali alkohol rjeđe su razvili bolest od njihovih trezvenih kolega. (Međutim, druga studija otkrila je značajno povećan rizik za MS nakon pretjerane upotrebe alkohola.)

I samo crveno vino promovirano je zbog svojih zdravstvenih blagodati, uključujući moguće smanjenje upale i sprečavanje oštećenja krvnih žila, pomažući tako centralnom nervnom sistemu.

Pa bi li trebali piti alkohol kako biste pomogli svom recidivu MS-a? Potrebno nam je više istraživanja kako bismo znali cjelovitu sliku utjecaja alkohola na MS, kažu stručnjaci, no za sada se čini da je jedna riječ ključna: umjerenost.

“Jedna čaša crnog vina s večerom za većinu pacijenata neće biti problem – bit će puna boca crnog vina s večerom”, dodaje dr. Graves. “Također, imajte na umu da flavonoide i antioksidante možete dobiti iz drugih izvora.”

“Grci su u svemu rekli – umjerenost”, kaže dr. Giesser. “A najvažniji savjet koji dajem svojim pacijentima iz čitavog spektra jest da živite svoj život. Morate upravljati MS-om, ali morate i živjeti svoj život. Dakle, ako su male količine alkohola rijetko stvar kvalitete života, mislim da je to u redu. “

Preizeto sa: https://www.facebook.com/groups/276128313060744

Ekskluzivno: Znanstvenici su uz pomoć umjetne inteligencije otkrili biološke obrasce te se nadaju da će otkriće revolucionirati liječenje

Andrew Gregory, zdravstveni urednik

Uto, 30. prosinca 2025., 06.00 CET

Znanstvenici su uz pomoć umjetne inteligencije otkrili dva nova podtipa multiple skleroze (MS), čime se otvara put personaliziranim terapijama i boljim ishodima za pacijente.

Milijuni ljudi diljem svijeta boluju od ove bolesti – no terapije se uglavnom biraju na temelju simptoma te često nisu učinkovite jer ne ciljaju temeljnu biologiju bolesti kod pojedinog pacijenta.

Sada su znanstvenici, koristeći umjetnu inteligenciju, jednostavan krvni test i MRI snimke, identificirali dva nova biološka obrasca MS-a. Stručnjaci su ovaj „uzbudljiv” proboj opisali kao otkriće koje bi moglo revolucionirati liječenje bolesti diljem svijeta.

U istraživanju koje je uključivalo 600 pacijenata, a koje su predvodili University College London (UCL) i Queen Square Analytics, istraživači su analizirali razine posebnog proteina u krvi pod nazivom serumski neurofilamentni laki lanac (sNfL). Taj protein može pomoći u procjeni razine oštećenja živčanih stanica i pokazati koliko je bolest aktivna.

Rezultati sNfL-a i snimke mozga pacijenata analizirani su pomoću modela strojnog učenja nazvanog SuStaIn. Rezultati, objavljeni u medicinskom časopisu Brain, otkrili su dva različita tipa MS-a: rani sNfL i kasni sNfL.

Kod prvog podtipa pacijenti su imali visoke razine sNfL-a već u ranoj fazi bolesti, uz vidljiva oštećenja u dijelu mozga koji se naziva corpus callosum. Također su brzo razvijali moždane lezije. Znanstvenici navode da je ovaj tip agresivniji i aktivniji.

Kod drugog podtipa pacijenti su pokazivali smanjenje volumena mozga u područjima poput limbičkog korteksa i duboke sive tvari prije nego što su razine sNfL-a porasle. Ovaj tip izgleda sporiji, s izraženim oštećenjima koja se javljaju kasnije.

Istraživači tvrde da će ovaj proboj liječnicima omogućiti preciznije razumijevanje koji su pacijenti izloženi većem riziku od određenih komplikacija, čime se otvara put personaliziranijoj skrbi.

Glavni autor studije, dr. Arman Eshaghi s UCL-a, izjavio je:

„MS nije jedna jedinstvena bolest, a trenutačni podtipovi ne opisuju temeljne promjene u tkivu, koje moramo razumjeti kako bismo je liječili.

Korištenjem AI modela u kombinaciji s lako dostupnim biomarkerom iz krvi i MRI-jem, po prvi put smo uspjeli pokazati dva jasna biološka obrasca MS-a. To će kliničarima pomoći da shvate gdje se osoba nalazi na putu bolesti i tko bi mogao trebati pomnije praćenje ili ranije, ciljano liječenje.”

U budućnosti, kada AI alat sugerira da pacijent ima rani sNfL MS, mogao bi postati kandidat za terapije veće učinkovitosti i biti pomnije praćen, rekao je Eshaghi.

Suprotno tome, osobama s kasnim sNfL-om mogli bi se ponuditi drugačiji oblici liječenja, poput personaliziranih terapija za zaštitu moždanih stanica ili neurona. „Novosti će stoga biti dvostruke: transformirati kliničke i neurološke preglede, koji se stoljećima nisu mijenjali, uz pomoć AI algoritama, te pružiti personalizirano liječenje temeljeno na profilu bolesti.”

Caitlin Astbury, viša voditeljica komunikacija za istraživanje u humanitarnoj organizaciji MS Society, rekla je:

„Ovo je uzbudljiv razvoj u našem razumijevanju MS-a.

Ova studija koristila je strojno učenje za analizu MRI snimaka i biomarkera kod osoba s relapsno-remitentnom i sekundarno progresivnom MS. Kombiniranjem tih podataka uspjeli su identificirati dva nova biološka podtipa MS-a.

Posljednjih godina razvili smo bolje razumijevanje biologije ove bolesti. No trenutačno se definicije temelje na kliničkim simptomima koje osoba doživljava. MS je složena bolest i ove kategorije često ne odražavaju točno ono što se događa u tijelu, što može otežati učinkovito liječenje.”

Postoji oko 20 terapijskih opcija za osobe s relapsnim oblikom MS-a, a neke se tek počinju pojavljivati za progresivne oblike, no za mnoge pacijente još uvijek nema dostupnih rješenja, rekla je Astbury.

„Što više učimo o ovoj bolesti, veća je vjerojatnost da ćemo pronaći terapije koje mogu zaustaviti napredovanje bolesti.

Ovo istraživanje pridonosi sve većem broju dokaza koji podupiru odmak od postojećih opisa MS-a (poput ‘relapsnog’ i ‘progresivnog’) prema terminima koji odražavaju temeljnu biologiju bolesti. To bi moglo pomoći u prepoznavanju osoba s povećanim rizikom od progresije – i omogućiti im personaliziranije liječenje.”

Preuzeto sa: https://www.facebook.com/groups/276128313060744

Za mnoge ljude koji žive s multiplom sklerozom, hodanje postaje sve teže tokom dužih perioda zbog fenomena koji se naziva “zamor pri hodanju” – mjerljivog smanjenja sposobnosti hodanja koje nadilazi običan umor. Felipe Balistieri Santinelli, doktorand na Univerzitetu Hasselt u Belgiji, koristi senzore pokreta, analizu hoda i snimanje mozga kako bi razumio zašto se to događa i kako se razlikuje od osobe do osobe. Njegov cilj: razviti personalizirane programe rehabilitacije koji se bave specifičnim izazovima hodanja svake osobe, pomažući ljudima s multiplom sklerozom da održe svoju mobilnost i nezavisnost.

Felipe je također član EMSP-ove Mreže mladih ljudi (YPN) , zajednice za osobe mlađe od 35 godina koje žive s multiplom sklerozom, neuromuskularnim poremećajem (NMO) i poremećajem adenokarcinoma (MOGAD). EMSP je razgovarao s njim kako bi saznao više o njegovom istraživanju i njegovim implikacijama za rehabilitaciju oboljelih od multiple skleroze.

Šta znači “umor pri hodanju” u svakodnevnom smislu? Po čemu se razlikuje od pukog osjećaja umora?

Kada govorimo o zamoru, općenito postoje dva oblika: percipirani i objektivni. Dok percipirani zamor predstavlja povećanje percepcije napora izazvanog zadatkom, objektivni zamor je više povezan s motoričkim ili kognitivnim performansama u zadatku. Iznenađujuće, ova dva koncepta nisu povezana. Stoga, osjećaj umora ne znači nužno da su vaše motoričke ili kognitivne performanse pogođene u istoj mjeri kao i vaš osjećaj napora ili umora.

Zamor pri hodanju možemo definirati kao smanjenje brzine hodanja ili pojavu nekog oštećenja kvalitete hoda kada se mora hodati duži period. Drugim riječima, to je smanjenje performansi hodanja tokom vremena. Opet, povećanje osjećaja umora javlja se nezavisno ili je vrlo malo povezano s pogoršanjem hodanja.

Neki ljudi s multiplom sklerozom doživljavaju usporavanje brzine hodanja, dok drugi pokazuju promjene u obrascu hodanja ili stabilnosti. Šta nam ovo govori o tome kako multipla skleroza utiče na različite ljude i zašto je važno prepoznati te razlike?

Zapravo, ovo potvrđuje ono što svi znaju o MS-u: vrlo heterogena bolest u svakom aspektu, uključujući i zamor pri hodanju. U našem istraživanju otkrili smo da se način na koji se zamor pri hodanju manifestira uveliko razlikuje od pacijenta do pacijenta. Važnost prepoznavanja i pronalaženja ovih različitih manifestacija leži u razradi programa rehabilitacije, gdje se za svakog pacijenta mora napraviti personalizirani program za rješavanje njegovog vlastitog problema.

Vaše istraživanje koristi fascinantnu tehnologiju – senzore, sisteme za analizu pokreta i snimanje mozga tokom hodanja. Možete li nam objasniti kako izgleda tipična sesija istraživanja za učesnika? Šta zapravo mjerite?

Zaista koristimo različite tehnologije kako bismo razumjeli različite aspekte motoričkog ponašanja osoba s multiplom sklerozom. Obično sesija istraživanja traje oko 1 sat i 30 minuta, gdje provodimo upitnike, kliničke testove i testove hodanja. Smatra se da sesija ne traje predugo, ali također daje dovoljno vremena za oporavak od testa do testa kako bi se minimizirali mogući problemi s akumulacijom umora. Konkretno, koristimo inercijalne mjerne jedinice (senzore) za mjerenje kvalitete pokreta. Ovo je izuzetno važno i daje nam prednosti u pronalaženju malih problema koji možda nisu vidljivi jednostavnijim mjerenjima, kao što je mjerenje samo brzine hodanja. Za snimanje mozga u našim objektima imamo opremu pod nazivom “funkcionalna spektroskopija bliske infracrvene svjetlosti (fNIRS)”. fNIRS je mobilna oprema, što znači da je možemo koristiti za mjerenje aktivacije kortikalne mozga u stvarnom vremenu dok se ljudi kreću ili hodaju. Koristi infracrvenu tehnologiju koja nam omogućava mjerenje količine protoka krvi koja ide u moždano tkivo, što je pokazatelj neuronske aktivnosti. Kombinacija inercijalnih mjernih jedinica i fNIRS-a pruža nam jedinstvenu priliku da razumijemo mehanizme koji leže u osnovi zamora pri hodanju kod osoba s multiplom sklerozom.

Koji su do sada bili najiznenađujući nalazi u vašem istraživanju? Da li je išta dovelo u pitanje ono što ste vi ili medicinska zajednica ranije mislili o umoru od hodanja kod multiple skleroze?

To je teško pitanje, jer svaki nalaz je dio slagalice i ima svoj značaj. Ali rekao bih da imamo neke preliminarne nalaze koji pokazuju mogući mehanizam za umor pri hodanju kod multiple skleroze, gdje su u osnovi oni koji imaju više moždane aktivnosti oni koji imaju manji umor pri hodanju. Drugim riječima, čini se da bi dobra sposobnost aktiviranja mozga mogla ublažiti pojavu umora pri hodanju, ali to još uvijek treba biti potvrđeno u velikim i longitudinalnim studijama.

Gledajući unaprijed, kako predviđate da će se ovo istraživanje prevesti u stvarnu pomoć ljudima koji žive s multiplom sklerozom? Kako bi mogli izgledati personalizirani programi rehabilitacije zasnovani na vašim nalazima?

Naše istraživanje je pokazalo da je zamor pri hodanju vrlo čest simptom kod osoba s multiplom sklerozom, gdje će oko 70% njih imati neku vrstu problema kada moraju hodati duži period. To u osnovi ukazuje na to da kada liječimo zamor pri hodanju, rehabilitacijski pristup mora biti personaliziran na osnovu toga koja je komponenta osobe oštećena. Na primjer, ako se kod osobe povećava spuštanje stopala pri dužem hodanju, intervencija se mora fokusirati na smanjenje spuštanja stopala tokom vremena većim vježbanjem skočnog zgloba ili pružanjem treninga hodanja.

Preuzeto sa: https://emsp.org/news/how-brain-imaging-and-motion-sensors-are-unlocking-personalised-ms-rehabilitation/

U organizaciji Udruženja oboljelih od multiple skleroze regije istočne Hercegovine, Opštine Nevesinje, Srpske pravoslavne crkve, Centra za socijalni rad i Crvenog krsta u Nevesinju je danas podijeljena humanitarna pomoć socijalno najugroženijim višečlanim porodicama i oboljelim od multiple skleroze. Ova lijepa humanitarna akcija koju su pokrenuli zemljaci iz Kanade, a podržali brojni donatori, svake godine se provodi pred naradosniji hrišćanski praznik – Božić. Humanitarci su željeli da ovim gestom sve porodice u Nevesinje osjete radost božićnih praznika.

Veliku podršku ovogodišnjoj akciji pružili su ljudi dobre volje, ustanove, preduzeća i privatnici.

Predsjednik Udruženja multiple skleroze Branimir Tamindžija kaže da je 81 porodica dobila božićne veselice, a za 140 višečlanih porodica i pojedinaca obezbijeđeni su prehrambeno-higijenski paketi. Tamindžija se zahvalio svim donatorima i volonterima koji su omogućili da humanitarna pomoć stigne do socijalno ugroženih porodica. Tamindžija je naglasio da je u akciji prikupljeno oko 28.000 KM.

Za Marka Batinića darovi humanih ljudi mnogo znače. Naglašava da ga je najviše obradovala spremnost sugrađana da mu pomognu.

„Uz pomoć dobrih ljudi i siromašne porodice mogu dostojanstveno proslaviti Božić“, rekao je Batinić.

Božićni darovi razveselili su i Miša Njeguša koji prima minimalnu penziju. Zahvalio se svima koji brinu o ljudima u stanju socijalne potrebe.

Načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović pozdravio je spremnost sugrađana da podrže akciju humanosti i solidarnosti.

− Na našu radost akciju je podržao veliki broj ljudi i sakupljena su značajna sredstva koja će pomoći našim sugrađanima da se pripreme za najradosniji hrišćanski praznik – istakao je Avdalović.

Direktor Centra za socijalni rad Goran Ivković akciju je ocijenio kao plemenitu i humanu.

– Ova akcija će pomoći socijalno ugroženim porodicama da se na njihovoj božićnoj trpezi nađe sve što imaju i drugi građani – poručio je Ivković.

Akcija „Dobrota se nalazi u srcima ljudi“ u Nevesinju se provodi 14. godinu zaredom.

Preuzeto sa: https://www.radionevesinje.com/index.php/vijesti/nevesinje/item/11925-humanitarci-bozicnim-darovima-obradovali-socijalno-ugruzene-porodice