U multiploj sklerozi (MS) moždane lezije nastaju kada imunosni sustav greškom napadi zaštitni omotač živčanih vlakana, stvarajući ožiljkasto tkivo koje može utjecati na različite dijelove mozga i uzrokovati razne simptome.
Kod multiple skleroze (MS) lezije (područja oštećenja) nastaju kada imunosni sustav greškom napadne središnji živčani sustav (SŽS), koji uključuje mozak, vidne živce i kralježničnu moždinu. Izraz “skleroza” odnosi se na ožiljkasto tkivo koje nastaje u tim lezijama, koje se još nazivaju i plake ili skleroze. Ovo ožiljavanje je glavno obilježje MS-a i posljedica je oštećenja mijelinskog omotača — zaštitnog, masnog sloja koji izolira živčana vlakna — zajedno s upalom koja je dio procesa bolesti.
Kod osoba koje žive s MS-om, lezije se najčešće formiraju u mozgu, kralježničnoj moždini i živcima povezanima s očima. Lezije se mogu pojaviti samo na jednom području, na nekoliko mjesta ili preko velikih dijelova SŽS-a.
Uzroci moždanih lezija
Moždane lezije mogu nastati iz mnogo razloga, uključujući:
Ozljedu glave ili traumu
Infekcije uzrokovane virusima ili bakterijama
Starenje
Obiteljsku povijest neuroloških stanja (onih koja utječu na mozak, kralježničnu moždinu ili živce)
Autoimune bolesti, kao što su lupus i MS, također mogu uzrokovati moždane lezije.
Kod MS-a, lezije u mozgu nastaju zbog upale i oštećenja potaknutih hiperaktivnim imunosnim sustavom koji greškom napada mijelinski omotač. Taj proces također dovodi do razvoja ožiljkastog tkiva.
Nedavna istraživanja potvrđuju da moždane lezije povezane s MS-om nastaju kada imunosni sustav cilja mijelinski omotač — a ponekad i živčana vlakna ispod njega — što dovodi do kronične upale. Ova aktivnost imunosnog sustava također može oslabiti krvno-moždanu barijeru, koja inače štiti mozak kontrolirajući koje tvari mogu proći kroz nju. S vremenom, dugotrajna upala može uzrokovati trajno ožiljavanje.
Moždane lezije i simptomi MS-a
Simptomi MS-a razlikuju se od osobe do osobe i ovise o tome gdje se MS lezije razviju u SŽS-u. Ozbiljnost, veličina i smještaj lezija ovise o aktivnosti bolesti i određuju koje su funkcije SŽS-a pogođene.
Moždane lezije ne uzrokuju uvijek primjetne simptome, posebno u ranoj fazi različitih tipova MS-a. Ako se te takozvane “tihe” lezije vremenom pogoršaju, simptomi postaju izraženiji.
Čeoni režanj (Frontalni lobus)
Frontalni režnjevi, najveći dijelovi mozga, nalaze se neposredno iza čela. Sadrže motoričko područje odgovorno za voljne pokrete, a također kontroliraju pamćenje, inteligenciju, razmišljanje, koncentraciju i dijelove vaše osobnosti.
Mogući simptomi: Govorne poteškoće, gubitak motoričke funkcije na jednoj ili obje strane tijela, promjene u raspoloženju ili ponašanju.
Tjemeni režanj (Parijetalni lobus)
Tjemeni režnjevi nalaze se u središtu mozga i obrađuju osjetne informacije. Omogućuju vam osjećaj temperature, okusa, dodira i kretanja, te igraju ulogu u vještinama poput čitanja i rješavanja matematičkih zadataka.
Mogući simptomi: Poteškoće s pronalaženjem pravih riječi za svakodnevne predmete i gubitak osjeta (uključujući toplinu, hladnoću i bol).
Tiljni režanj (Okcipitalni lobus)
Tiljni režnjevi nalaze se na stražnjoj strani mozga. Njihov je zadatak obrada slika iz očiju i povezivanje tih informacija sa slikama pohranjenima u pamćenju. U biti, oni vam omogućuju prepoznavanje onoga što vidite.
Mogući simptomi: Promjene u vidu.
Sljepoočni režanj (Temporalni lobus)
Sljepoočni režnjevi nalaze se u središtu mozga — točnije, ispred tiljnog režnja te ispod tjemenog i čeonog režnja. Imaju veliku ulogu u integraciji osjeta sluha, dodira i njuha te su ključni za stvaranje i pohranu sjećanja.
Mogući simptomi: Kognitivni simptomi (promjenjivost raspoloženja, zaboravljivost, poteškoće s fokusiranjem), osjetni simptomi (gubitak okusa, njuha i sluha) te promjene u ponašanju i emocijama.
Alati koje liječnici koriste za otkrivanje moždanih lezija
Prvi korak u dijagnosticiranju lezija u mozgu može uključivati uzimanje cjelovite medicinske povijesti bolesti od strane neurologa, fizikalni pregled i detaljan neurološki pregled. Liječnik može:
Testirati vašu snagu
Koristiti vibracije ili vruće/hladne predmete kako bi procijenio vašu sposobnost prepoznavanja osjeta
Nježno dotaknuti oštrim predmetom vašu kožu ili uštipnuti obraz/drugi dio tijela kako bi provjerio reakcije na bol
Ovi testovi podražaj-odgovor također mogu pomoći u određivanju točne lokacije lezije ili lezija.
Dijagnostičke slikovne pretrage za MS lezije
CT (kompjutorizirana tomografija): Vrsta neuroimaging tehnologije koja koristi zračenje za snimanje moždanog tkiva. Otopina se može ubrizgati u venu kako bi se istaknule strukture mozga. CT skeniranja se mogu koristiti za dijagnosticiranje moždanih lezija.
MRI (magnetska rezonancija): Neinvazivni dijagnostički alat koji koristi magnetska polja i računalnu tehnologiju za stvaranje trodimenzionalnih (3D) slika mozga. MRI prikazuje veće detalje moždanog tkiva, malog mozga (cerebeluma) i moždanog debla nego CT. Moždane lezije na MRI-ju izgledaju kao tamnije ili svjetlije mrlje.
MRI proveden s kontrastnim sredstvom zvanim gadolinij može pokazati jesu li lezije aktivne (nedavne) i ima li dokaza o ranijoj upali. Ako lezije na MRI-ju s visokim kontrastom ne svijetle jače, vjerojatno nisu nove i starije su od tri mjeseca.
Vrsta, veličina i raspodjela moždanih lezija kod MS-a također su važan dio McDonaldovih kriterija — sklopa dijagnostičkih kriterija koje je razvila međunarodna skupina zdravstvenih stručnjaka, a koji se najčešće koriste za dijagnosticiranje MS-a.
Prevencija novih ili pogoršavajućih MS lezija
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je više od dvadeset lijekova koji modificiraju tijek bolesti (DMT – disease-modifying therapies) za liječenje relapsnog ili progresivnog oblika MS-a. Različiti tretmani djeluju na različite načine, uključujući:
Smanjenje upale i demijelinizacije (oštećenja i uništenja mijelina)
Upravljanje odgovorom stanica imunosnog sustava
Smanjenje broja određenih stanica imunosnog sustava uključenih u napade demijelinizacije kod MS-a
Visokoučinkovite (HE) DMT terapije posebno su učinkovite u usporavanju napredovanja bolesti i invaliditeta kod nekih ljudi. One uključuju:
Alemtuzumab (Lemtrada)
Cladribine (Mavenclad)
Fingolimod (Gilenya, Tascenso ODT)
Natalizumab (Tysabri) i njegove bioslične lijekove
Ocrelizumab (Ocrevus, Ocrevus Zunovo)
Ofatumumab (Kesimpta)
Rituximab (Rituxan) — iako nije službeno odobren od FDA-a za MS, često se propisuje “off-label” na temelju kliničke procjene
Ublituximab-xiiy (Briumvi)
Nedavna istraživanja potiču rano uvođenje ovih visokoučinkovitih terapija umjesto tradicionalnog pristupa “korak po korak”, što pomaže u sprječavanju dugotrajnog oštećenja mozga i stvaranja novih lezija.
Vremenom možda promijenite liječenje iz različitih razloga, uključujući:
Promjene u aktivnosti ili napredovanju bolesti
Pojavu nuspojava ili podnošljivost
Nedostatak učinkovitosti trenutne terapije
Napredak u novim ili učinkovitijim mogućnostima liječenja
Drugi načini održavanja zdravlja mozga
MS je kronična bolest bez poznatog lijeka. Redovito praćenje i naknadna skrb važni su dijelovi praćenja i upravljanja napredovanjem bolesti. Moždane lezije mogu biti uzrokovane ili pogoršane čimbenicima koji nisu povezani s MS-om, poput starenja ili moždanog udara.
Održavanje općenito zdravog načina života, uključujući hranidbu hranjivim namirnicama i tjelesnu aktivnost, može uvelike pomoći da vaš mozak funkcionira nesmetano, bez obzira na to imate li MS ili ne.
Ako pušite, razmislite o prestanku
Toksini u cigatnom dimu mogu pogoršati MS lezije i njihove simptome. Istraživanja pokazuju da su pušači skloni bržem razvoju MS-a i bržem napredovanju bolesti. U studiji iz 2022. godine na 85 osoba oboljelih od MS-a, oni koji su pušili imali su više moždanih lezija, veću atrofiju (skupljanje) mozga i veću invalidnost nakon 10 godina u usporedbi s nepušačima.
Usvojite zdrave životne navike
Držite krvni tlak pod kontrolom — Vaskularna stanja (poput moždanog udara i visokog krvnog tlaka) mogu uzrokovati lezije u mozgu.
Hranite se za zdravlje srca i mozga — Prehrana bogata nezdravim mastima povezana je s problemima dotoka krvi u mozak, što može dovesti do više lezija. Dijeta s niskim udjelom masti i kolesterola može pomoći smanjiti taj rizik.
Zaštitite glavu — Nošenje kacige prilikom vožnje bicikla ili bavljenja kontaktnim sportovima pomaže u sprječavanju traumatskih ozljeda mozga, koje mogu potaknuti ili pogoršati moždane lezije.
Postoje li određeni dijelovi ovog teksta koje biste željeli detaljnije razjasniti ili o kojima biste željeli saznati više?
Preuzeto sa: https://www.facebook.com/groups/244748713369942
