Sažetak – spolne razlike u imunitetu

  • Bolesti pogađaju spolove različito: astma češća kod mlađih muškaraca, ali starijih žena; Parkinsonova bolest češća kod muškaraca, Alzheimer kod žena.
  • Autoimune bolesti znatno češće kod žena: 2,5× veći rizik za multiplu sklerozu, 9× za lupus.
  • Glavni razlozi razlika:
  • Genetika: žene imaju dva X kromosoma s brojnim imunološkim genima → jači odgovor, ali i veći rizik autoimunosti.
  • Spolni hormoni: estrogen i testosteron utječu na aktivaciju gena u imunološkim stanicama.
  • Mosaicizam kod žena: različite X kopije aktivne u različitim stanicama → veća raznolikost imunoloških odgovora.
  • Posljedice: žene bolje u borbi protiv infekcija (npr. SARS-CoV-2), ali sklonije autoimunim bolestima (Sjögren, skleroderma).
  • Razlike su važne i za razvoj precizne medicine i imunoterapija protiv raka.
  • Okolišni čimbenici (prehrana, kemikalije) i mikrobiom kože/crijeva dodatno utječu na imunitet po spolu.

————————————————

Spolne razlike u tkivno specifičnom imunitetu i imunologiji

Mnoge bolesti različito pogađaju muškarce i žene. Astma se češće javlja kod muškaraca u mlađoj dobi, no s godinama se više žena razvija astmu. Parkinsonova bolest je češća kod muškaraca, dok je Alzheimerova bolest češća kod žena.

Razlike su još izraženije kod autoimunih bolesti. Žene imaju oko dva i pol puta veću vjerojatnost od muškaraca da razviju multiplu sklerozu te devet puta veću vjerojatnost da razviju lupus.

Zašto neke bolesti pogađaju jedan spol više od drugoga? I zašto se neka tkiva, poput pluća i mozga, čine posebno osjetljivima na te spolne razlike?

Kako bi odgovorili na ova pitanja, znanstvenici provode nova istraživanja o tome kako naše imunološke stanice brane određene dijelove tijela.

U novom istraživanju proučava se kako genetika, spolni hormoni i čimbenici okoliša zajedno oblikuju imunološki sustav.

U radu znanstvenici definiraju biološki spol (u kontekstu imunologije) kao prisutnost XX kromosoma kod žena i XY kromosoma kod muškaraca. „Svaka stanica u vašem tijelu je ili XX ili XY“, kaže autor. „Taj X kromosom nosi mnogo gena povezanih s imunološkim sustavom. Žene imaju dvije kopije svakog od njih. To im, na neki način, daje dvostruko više ‘boja’ kojima mogu ‘slikati’ imunološki odgovor. Također im može pružiti snažniji imunološki odgovor za one gene koji su dvostruko aktivni – aktivni na obje kopije istodobno.“

Spolni hormoni su važni za puno više od reproduktivne funkcije. Imunološke stanice također mogu prepoznati hormone poput estrogena i testosterona te ih koristiti kako bi odredile koje gene treba uključiti ili isključiti i koje treba pojačati ili prigušiti. To znači da slične imunološke stanice mogu raditi različite stvari, ovisno o tome potječu li iz muškog ili ženskog organizma.

Dodatno, ženske stanice se razlikuju po tome koja je od dviju kopija X kromosoma „uključena“. Kao rezultat toga, žene imaju organe s kolikom, odnosno mozaičnim rasporedom imunoloških stanica koje različito djeluju u različitim tkivima. Ova urođena „raznolikost“ imunoloških stanica čini se učinkovitom u obrani od zaraznih bolesti (žene su bolje od muškaraca u borbi protiv patogena poput SARS-CoV-2).

No znanstvenici su također otkrili da veći broj gena s X kromosoma može žene učiniti sklonijima autoimunim bolestima. Ova povećana „doza“ X kromosoma usko je povezana s većim rizikom od autoimunih bolesti poput Sjögrenova sindroma i skleroderme.

Novo istraživanje spolnih razlika u imunološkom sustavu također je ključno za razvoj novih imunoterapija protiv raka, objašnjava autor.

„Sve bolje razumijemo kako spolne razlike utječu na ishode bolesti. Kada je riječ o medicini, jedno rješenje ne odgovara svima“, kaže autor. „To vodi do novih istraživanja, posebno u području onkologije, prema preciznoj medicini. Pitamo se kako individualni imunološki sustav osobe pridonosi kontroli raka putem imunoterapije.“

Istraživači također ističu čimbenike okoliša, poput prehrane i izloženosti kemikalijama, koji mogu dodatno utjecati na složenu međudjelatnost kromosoma i spolnih hormona. Čini se da muškarci i žene imaju i određene razlike u sastavu mikrobioma kože i crijeva.

Znanstvenici se nadaju da će ova temeljna otkrića dovesti do medicinskog napretka za sve te surađuju s kolegama diljem zemlje kako bi napredovali u istraživanju. „Za prevođenje ovih nalaza u praksu potreban je tim“, kaže autor.

https://sciencemission.com/Sex-differences-in-immunity

Preuzeto sa: https://www.facebook.com/groups/276128313060744

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)