Molekula čiji su učinci do sada proučavani u kontekstu poremećaja spavanja i poremećaja pažnje s hiperaktivnošću ili bez nje, po prvi put otkriva svoj potencijal u eksperimentalnim modelima multiple skleroze (MS): štiti neurone i potiče obnovu mijelina. Objavljena u časopisu Science Translational Medicine, ova nova studija pokazuje da Bavisant cilja dva glavna mehanizma bolesti – degeneraciju živčanih vlakana i neuspjeh procesa remijelinizacije – te bi mogao predstavljati budući kandidat za lijek.
Međunarodni projekt BRAVEinMS, kojim koordiniraju Sveučilište Vita-Salute San Raffaele i IRCCS San Raffaele u Milanu, okuplja više vodećih istraživačkih centara u području multiple skleroze, uključujući Institut za mozak, Sveučilište Kalifornije u San Franciscu (UCSF) i Sveučilišnu bolnicu u Münsteru. Istraživanjem biblioteke s više od 1.500 molekula, znanstvenici su identificirali novog kandidata za razvoj kliničkih ispitivanja u području multiple skleroze.
Ovo otkriće, u kojem je Institut za mozak imao ključnu ulogu, predstavlja značajan rezultat konzorcija BRAVEinMS, međunarodne istraživačke mreže osnovane 2017. godine uz financijsku potporu organizacije International Progressive MS Alliance.
Bolest bez izlječenja
Progresivni oblici multiple skleroze, uključujući primarno progresivni (PPMS) i sekundarno progresivni oblik (SPMS), predstavljaju najteže oblike bolesti. Karakterizira ih kontinuirana degeneracija živčanih vlakana i gubitak mijelina – ovojnice koja štiti produžetke neurona i omogućuje učinkovito provođenje živčanih impulsa. Posljedica je postupno pogoršanje motoričkih, vidnih i kognitivnih funkcija, koje postojeći tretmani ne uspijevaju zaustaviti.
Tijekom posljednjih desetljeća istraživanja su bila usmjerena na razvoj farmakoloških pristupa koji istodobno potiču obnovu mijelina i štite neurone. Međutim, ta strategija, koja bi mogla usporiti ili zaustaviti neurodegeneraciju, još uvijek nije dala konkretne rezultate.
Od hitne kliničke potrebe do inovativne platforme
Godine 2017. konzorcij BRAVEinMS pokrenuo je ambiciozan projekt: prenamjenu lijekova koji su već odobreni ili se nalaze u kliničkim ispitivanjima za druge bolesti, kako bi se koristili u liječenju multiple skleroze.
Polazeći od već poznatih i kod ljudi korištenih lijekova – takozvanih „repositioniranih lijekova“ – istraživači su tražili najbrži i najučinkovitiji način za identificiranje molekula koje mogu zaštititi i regenerirati živčani sustav.
Razvili su novu platformu za probir koja kombinira:
- analize umjetnom inteligencijom na velikim biološkim i farmakološkim bazama podataka
- ljudske stanične modele dobivene iz matičnih stanica pacijenata
- kulture moždanog tkiva
- eksperimentalne modele multiple skleroze
Radi se o svojevrsnoj prediktivnoj i racionalnoj platformi: umjesto testiranja molekula jednu po jednu – što je sporo i skupo – tisuće spojeva analiziraju se istodobno i odabiru oni s regenerativnim potencijalom.
Od 1.500 molekula do jednog kandidata: Bavisant
Od početnih 1.500 lijekova, računalne analize identificirale su 273 molekule s potencijalnim učinkom na mijelin i neurone. Nakon testiranja njihove toksičnosti na neuronima i oligodendrocitima (stanicama koje proizvode mijelin), broj kandidata smanjen je na 32, a zatim na 6 nakon testova učinkovitosti.
Na kraju su se istraživači usredotočili na Bavisant, antagonist histaminskog H3 receptora, čiji je sigurnosni profil već dobro poznat.
U različitim eksperimentalnim modelima multiple skleroze, uključujući humanizirane mišje modele, Bavisant je pokazao sposobnost:
- poticanja remijelinizacije živčanih vlakana
- zaštite neurona od degenerativnih oštećenja
- smanjenja upale
Molekula djeluje istodobno na neurone i oligodendrocite, što omogućuje regeneraciju živčanog tkiva i veću otpornost na oštećenja.
Novo poglavlje u regenerativnoj medicini
Zahvaljujući međunarodnoj suradnji unutar konzorcija BRAVEinMS, razvijen je inovativan sustav za ubrzano otkrivanje lijekova s remijelinizacijskim i neuroprotektivnim učinkom.
„Identificirali smo nekoliko obećavajućih lijekova koji poboljšavaju obnovu mijelina i štite neurone u pretkliničkim modelima MS-a, uključujući Bavisant, koji ima snažan potencijal za primjenu u kliničkoj praksi“, ističe Brahim Nait-Oumesmar (INSERM).
Paola Panina dodaje:
„Po prvi put smo pokazali da je moguće, sustavnim pristupom temeljenim na ljudskim modelima in vitro i in vivo, identificirati molekulu koja istodobno regenerira mijelin i štiti neurone u progresivnim oblicima MS-a. Ova platforma ne služi samo otkrivanju novih terapija, već i transformaciji načina istraživanja – bržeg, preciznijeg i prilagođenijeg pacijentima.“
Tanja Kuhlmann naglašava važnost integracije naprednih modela, dok Sergio Baranzini ističe ključnu ulogu umjetne inteligencije i računalnih alata u ubrzavanju razvoja lijekova.
Klinička ispitivanja na vidiku
Bavisant nije razvijen od nule – već je bio poznat, što omogućuje:
- kraće vrijeme razvoja
- niže troškove
- veću sigurnost
Konzorcij trenutno dodatno istražuje mehanizme djelovanja i optimizira formulaciju lijeka, s ciljem pokretanja kliničkih ispitivanja faze 2 u skoroj budućnosti.
Financiranje
Istraživanje su financirali:
- International Progressive MS Alliance (BRAVEinMS)
- Talijanska zaklada za multiplu sklerozu
- programi Investissements d’Avenir (Francuska)
- France Sclérose en Plaques
- National Science Foundation i NIH (SAD)
- Njemačka zaklada za istraživanje
- National MS Society (SAD)
- Europska komisija
Ilustracija
Lezija mijelinske ovojnice karakteristična za demijelinizacijske bolesti.
Izvor: Adobe Stock.
Preuzeto sa; https://www.facebook.com/groups/276128313060744
